Nemački „čvrst zagrljaj“: Kako će ga osetiti Balkan, a kako Rusija

© AP Photo / Markus SćreiberNemački parlament
Nemački parlament - Sputnik Srbija
Pratite nas
Višemesečna parlamentarna kriza u Nemačkoj okončana je dogovorom o koalicionom ugovoru između Hrišćanske-demokratske unije Angele Merkel i Socijaldemokratske partije Martina Šulca, koji predstavlja osnovu buduće nemačke vlade.

Miroslav Stojanović, nekadašnji dopisnik Politike iz Nemačke, za Sputnjik kaže da su socijaldemokrate u pregovorima o novoj vladi bolje prošle jer dobijaju šest od 14 ministarstava, a među njima i dva najvažnija — finansije i diplomatiju.

„Resor spoljnih poslova je uvek atraktivan, a onaj ko je na njegovom čelu uvek je na vrhu liste popularnosti. Stranka Angele Merkel sa druge strane dobija mesto kancelara i pet ministarstava, pa ova podela koja ide u prilog socijaldemokratama verovatno je napravljena iz taktičkih razloga. Merkelova je morala da popusti da bi spasila svoju vladu i svoj mandat, a jedina prepreka koja je preostala na putu ka njenom četvrtom mandatu je plebiscitarno izjašnjavanje članstva Socijaldemokratske partije, koji treba da aminuju taj sporazum. To bi trebalo da se dogodi negde početkom marta, a ako oni prihvate ovaj sporazum, što po svemu sudeći hoće, onda bi mogla da se formira vlada. Zbog toga je verovatno Merkelova ustupila neka od važnijih ministarstava socijaldemokratama, kako bi oni lakše mogli da ovaj dogovor prodaju svom članstvu, s obzirom na to da u toj partiji vlada veliki otpor prema novoj vladajućoj koaliciji sa Merkelovom“, kaže Stojanović.

Rajhstag, sedište Bundestaga, Nemačka - Sputnik Srbija
Nemačka shvatila: Uzaludni su pokušaji da se Rusija baci na kolena

On podseća da je ovo treća takozvana „velika koalicija“, a da socijaldemokrate dosad nikada nisu dobro prolazile u njenom „čvrstom zagrljaju“.

„Njihova popularnost je pala i oni se sada kreću negde oko dvadeset procenata, što su najniži rezultati koje beleži ova inače vrlo dostojanstvena, tradicionalno i istorijski važna i jaka partija. Međutim, stabilna vlada je potrebna kako Nemačkoj, tako i Evropi, a Merkelova sa socijaldemokratama ima dobro iskustvo. Oni su veoma pouzdan partner, imaju kvalifikovan kadar i ona sa njima nikada nije imala nikakvih problema. Iako je bilo dosta sporenja oko ministarskih pozicija, Merkelova se našla u situaciji da mora prihvatiti sve što socijaldemokrate traže, jer drugog izbora nije bilo. Preostale su bile mogućnosti manjinske vlade, što je bilo još rizičnije, a treća varijanta bila je da se ide na vanredne izbore, što bi produžilo parlamentarnu agoniju, a što ona nije želela“, objašnjava Stojanović.

Prema njegovim rečima, lider nemačkih socijaldemokrata Martin Šulc će, po svoj prilici, napustiti mesto šefa partije kako bi se posvetio poziciji šefa diplomatije. Stojanović, međutim, ne očekuje da će se spoljna politika Nemačke menjati.

„On će akcenat staviti na Evropu i na veći angažman Nemačke u Uniji. Takođe, neće biti nikakvih posebnih promena ni kada je reč o Balkanu, pogotovo jer Merkelova ostaje kancelarka, a ona ima poseban odnos prema Balkanu, računajući onu takozvanu ’Berlinsku inicijativu‘, na čemu će ona i dalje insistirati. U konačnom zbiru, ona ipak ima poslednju reč, čak i u spoljnoj politici, iako je ministar spoljnih poslova u Nemačkoj dosta autonoman“, ocenjuje Stojanović.

Neka veća iznenađenja od nove vlade u Berlinu ne očekuje ni Aleksandar Kamkin, viši naučni saradnik Centra za germanistiku u okviru Instituta Evrope Ruske akademije nauka. Na pitanje da li se može očekivati promena stava u odnosu na sankcije uvedene Ruskoj Federaciji, Kamkin kaže da razmatranje ovog pitanja ne znači i sprovođenje odluke.

Gasovod Severni tok-2 - Sputnik Srbija
Nemačka odobrila izgradnju „Severnog toka 2“ u svojim vodama

„Ipak, verujem da će nova vlada pokrenuti ozbiljnu raspravu tim povodom, jer je u poslednjih nekoliko meseci Nemačka nekoliko puta pokazala da ne prihvata američku strategiju koja predviđa jačanje sankcionog pritiska. O tome je govorio ministar Zigmar Gabrijel, kao i predstavnici nemačkog biznisa. Naravno da konačna odluka o ukidanju sankcija ne zavisi od Nemačke, već od Brisela, ali ne isključujem da će nova vlada pokrenuti inicijativu za ukidanje barem dela sankcija, koje se odnose, na primer, na ’Severni tok 2‘, jer je to u interesu nemačke privrede“, kaže Kamkin.

Vladimir Bruter, ekspert Međunarodnog instituta humanitarno-političkih studija u Moskvi, ne misli da su realne spekulacije da bi sankcije Rusiji mogle biti ukinute.

„Mislim da nova vlada neće napraviti nijedan korak u tom pravcu, jer je jasno da bi uslov za ukidanje sankcija bilo nešto što Rusija ne može da prihvati iz principijelnih razloga. Da je Nemačka htela da ukine antiruske sankcije, ona bi to uradila u roku od 24 sata, a većina zemalja EU bi sledila njen primer. Tako da ove glasine nemaju veze sa realnošću. Dok Zapad ne prizna svoju odgovornost za ono što se desilo u Ukrajini, nema napretka po pitanju restriktivnih mera“, zaključuje Bruter za Sputnjik. 

Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala