Laser za milijardu: Rusija ulaže u naučne megaprojekte

© AFP 2023 / Markus Scholz / dpaEvropski rendgenski laser slobodnih elektrona
Evropski rendgenski laser slobodnih elektrona - Sputnik Srbija
Pratite nas
Naučni direktor Evropskog rendgenskog lasera slobodnih elektrona „Juropijen XFEL“, profesor Sergej Molodcov objašnjava zašto je Rusija uložila ogromna sredstva u ovaj naučni projekat, kao i to na koji način će ovaj naučni eksperiment dovesti do revolucionarnih pomaka u biologiji, hemiji i drugim oblastima nauke i tehnologije.

Nemačka i niz evropskih država su 2007. godine usvojili odluku da izgrade moćni rendgenski laser slobodnih elektrona HFEL koji može da prati kretanje molekula u režimu realnog vremena i da napravi fotografije visoke rezolucije i dobrog kvaliteta uz pomoć bioloških objektiva. Na taj način, taj rendgen može da se približi skrivenim „malim“ i „velikim“ tajnama prirode.

Taj projekat, čija se vrednost procenjuje na 1,2 milijarde evra, nastao je kao plod saradnje naučnika iz 12 država. Rusija se projektu pridružila u julu 2009. godine na inicijativu naučnog tima „Nacionalnog istraživačkog centra Kurčatov“ na čelu sa Mihailom Kovaljčukom. Institut je takođe i koordinator onih naučnih programa koji se sprovode u Rusiji. Za taj značajni međunarodni projekat Rusija je izdvojila ukupno 306,4 miliona evra i samo za poslednje 3 godine je isplaćeno gotovo trećina te sume.

Disanje pod vodom - Sputnik Srbija
Ljudi kao ribe: Revolucija u našim životima — može li se disati tečnost

Prvi konkretni eksperimenti XFEL su obavljeni u maju prošle godine, a u septembru je laser zvanično počeo svoju naučnu karijeru. Naučnici očekuju da on može da pomogne evropskim i ruskim istraživačima da dođu do hiljada novih naučnih otkrića.

Uz pomoć tog lasera će moći bolje da se razume kako se odvijaju hemijske reakcije, moći će lakše da se istražuju egzotična stanja materija koja vladaju, na primer, u unutrašnjosti zvezda. Od tog lasera će profitirati sve moguće naučne oblasti, hemija, fizika, astrofizika, pa čak i molekularna biologija.

Evo i nekoliko primera: molekularni biolozi žele da snime slike pojedinih molekula belančevina. Naučnici se nadaju da bi jednog dana rezultati istraživanja mogli da pomognu u pravljenju lekova. Hemičari se nadaju da će moći da snimaju reakcije i tako da razaznaju kako pojedini atomi međusobno reaguju.

Sergej Molodcov, profesor prestižne obrazovno-naučne ustanove iz Sankt Peterburga, Univerziteta za informacione tehnologije, mehaniku i optiku, na pitanje Sputnjika da li se plaši da bi eventualno zaoštravanje političkih odnosa između Rusije i Evrope moglo da oteža pristup ruskim naučnicima ovom projektu, odgovara da on nema takvih bojazni.

„Nauka, to je poslednje što umire u odnosima između država i za nauku se obično svi drže do poslednjeg momenta, kao za slamku spasa. Nauka je po svojoj prirodi međunarodna i ne sme se zaboraviti da u ovom trenutku na ovom projektu rade naučnici čak 45 nacionalnosti.“

Ruski automobil budućnosti - Sputnik Srbija
Ruski naučnici prave automobil kojim će upravljati ljudske misli (video)

Molodcov dodaje da na ovom projektu učestvuju čak i naučnici iz na primer daleke Dominikanske Republike.

„Na ovaj program sam dospeo na osnovu toga što radim na zajedničkim rusko-nemačkim naučnim programima. Neki od njih su bili započeti tokom najozbiljnije krize i Hladnog rata. Iako je mnogima delovalo da su se strane potpuno udaljile i da nema mesta za bilo kakvu saradnju, ipak su se nauka i zajednički naučni projekti razvijali“, objašnjava Molodcov.

Glavni deo lasera čini jedan dugi, podzemni uređaj za ubrzavanje čestica. On igra ulogu svojevrsne piste na kojoj se elektroni trkaju velikim brzinama: skoro 300.000 kilometara na sat. Istraživači žele da zavire u unutrašnjost materijala, belančevina, poluprovodnika geoloških uzoraka.

Kako mu i ime kaže rendgenski laser će proizvoditi rendgenske zrake. Tim zračenjem se, slično kao i rendgenom u lekarskim ordinacijama, mogu temeljno istražiti unutrašnjosti raznih materijala.

Da li se planira upotreba tog lasera za izvršavanje neobičnih zadataka, na primer, za izučavanje slika starih majstora ili istorijskih i paleontoloških iskopina?

„Naravno! Posebno će biti interesantno izučavati upravo te stare slike. Nije retkost da ispod jedne slike, na istom platnu, bude još nekoliko slika. Rendgenski snimci pomažu da se otkriju sve tajne koje kriju platna, a da pri tome sama slika ne bude oštećena snagom fotona.

Takva istraživanja kulturnog nasleđa su deo naučnog programa Instituta Kurčatova, pod rukovodstvom Jekaterije Jacišine i mi se spremamo da vrlo ozbiljno učestvujemo u ovim istraživanjima“, otkriva Molodcov.

 

Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala