EKSKLUZIVNO Japanski „Srbi“ koji su zapalili internet iznenadili Sputnjik (video)

© Sputnik / Senka Milošsenka
senka - Sputnik Srbija
Pratite nas
Japanska muzička grupe „Japalkan“, poznata po negovanju balkanskog melosa, otvoriće večeras Međunarodni filmski i muzički festival „Kustendorf“. Ipak, prva stanica u Srbiji bila im je naša redakcija.

Ovaj bend svira južnoslovenske, srpske i romske pesme, spaja narodne melodije izvodeći ih na tradicionalnim duvačkim, ali i električnim instrumentima.

Prvi album „Ajde! Ajde! Ajde!“ snimili su 2015. godine, a javnost u Srbiji i regionu za njih je čula u avgustu prošle godine, kada je „Mesečinu“ ekskluzivno preneo srpski Sputnjik. Iako neguju kulturu Balkana, u duhu japanske tradicije da se lep gest lepim i vraća, prvu posetu Srbiji započeli su u radijskom studiju Sputnjika.

Svi članovi sastava obrazovali su se na muzičkoj akademiji, a u „Japalkan“ dolaze iz različitih žanrova, roka, popa, džeza. Frontmen Naoki Hišinuma, koji je i okupio bend kaže da je u kontakt sa ritmom naših krajeva prvi put došao u srednjoj školi, bio je to poklon profesora engleskog jezika, rumunski album „Fanfare šukarije“. „Japanci jako dobro prihvataju vašu narodnu muziku, otkriću vam detalj koji ovde sigurno nije poznat“, kaže Hišinuma.

„U nekim formama japanske muzike postoje određene sličnosti sa tradicionalnom srpskom. Govorim o ’enka‘ pravcu, to je muzika koja je i danas popularna, ekvivalent je vašim šlagerima. To su melodije iz ’60-ih, ’70-ih godina prošlog veka. Kada nas čuju, ljudi osete neku nostalgiju za tim vremenima, preplavi ih topla emocija“, kaže frontmen „Japlkana“.

Dodaje da je pesme koje je otkrivao dok nije našao poznanike u Srbiji prevodio koristeći englesko-srpski rečnik. Danas bend dobro zna o čemu peva, a bilo je i ideja da se tekstovi prevedu na japanski, kako bi se približili publici.

© Sputnik / Radoje PantovićSputnjik je otkrio "Japalkan" Srbiji. U duhu japanske tradicije, da se lep gest uvek vraća lepim, posetu Srbiji grupa je započela u našem studiju.
Sputnjik je otkrio Japalkan Srbiji. U duhu japanske tradicije, da se lep gest uvek vraća lepim, posetu Srbiji grupa je započela u našem studiju. - Sputnik Srbija
Sputnjik je otkrio "Japalkan" Srbiji. U duhu japanske tradicije, da se lep gest uvek vraća lepim, posetu Srbiji grupa je započela u našem studiju.

„Mnogo sam razmišljao o tome, ali ritmika je problem, naši jezici se veoma razlikuju. Način na koji se pevaju vaše pesme vezan je za jezik, on prati ritam, a japanski jezik je pun vokala, nema istu ritmiku. Morali bismo da premostimo taj izazov, što je jako teško“, kaže Hišinuma.

Jedna od dveju dama „Japalkana“, Rei Morišima, svira violinu. Njena omiljena pesma sa ovih prostora je „Andergraund čoček“, numera iz filma Emira Kusturice. Pitali smo je da li slušaoci u Japanu uopšte mogu da naprave razliku između srpske i romske muzike.

„Pretpostavljate da je nama teško da razlikujemo muziku s ovih prostora, da li je srpska, romska, govorim iz perspektive slušalaca, ali kada je reč o izvođenju, mi osećamo tu finu razliku u melodiji“, kaže Morišima.

Ona dodaje da će boravak u Srbiji biti prilika da se upoznaju s novim melodijama Balkana. Sigurna je da će nastupi u Srbiji doprineti njihovoj popularnosti kod kuće.

„Ime gospodina Kusturice u Japanu ima izvesnu težinu. Imali smo priliku da gledamo njegove filmove. Njegova dela su nas oduševila, moram da kažem da smo s velikim oduševljenjem prihvatili izuzetnu čast da otvorimo ’Kustendorf‘“, ističe Morišima.

Dolaska u Srbiju ne bi bilo da nije supruge bivšeg ambasadora Japana u našoj zemlji — Ecuke Cunozaki. Iako je u penziji, Tošio Cunozaki zajedno sa suprugom i dalje učestvuje u različitim projektima kulturne razmene, održavanja prijateljstva između Srbije i Japana.

„Nisam boravila u Srbiji dok nisam došla sa suprugom 2009. godine. Bila sam samo u Hrvatskoj na odmoru. Odmah mi se dopala ta izuzetnost kojom odiše Beograd. Kada se 2011. godine dogodio velik zemljotres u Japanu, mnogo građana se aktiviralo na prikupljanju sredstava, pomoći za ljude koji su bili pogođeni tom katastrofom. Srbija je bila najveći donator iz Evrope. Bila sam oduševljena reakcijom vašeg naroda, osetila sam nešto što na japanskom nazivamo dužnošću prema nekome ko je uradio nešto veliko. Nisam mnogo o tome razmišljala, to sam osetila, došlo je iznutra“, kaže Ecuko Cunozaki.

Za deo posla kulturne razmene koji se odvija u Srbiji zadužena je Jelena Jeremić, koja je živeći u Japanu shvatila da je našu zemlju neophodno bolje promovisati u Zemlji izlazećeg Sunca.

„Studente Univerziteta u Tokiju naučila sam da igraju folklor, nastupali su po Japanu, ali i na Kolarcu. Takođe smo uspeli da odvedemo KUD ’Branko Cvetković‘ u Japan. Održali su deset humanitarnih koncerata za oporavak posle razornog zemljotresa, a deo sredstava dat je za oporavak Srbije od poplava“, kaže Jeremićeva.

Pored toga što „Japalkan“ pleni autentičnim ritmom Balkana, pažnju privlači i neobičnim izgledom. Na prvi pogled, reč je o srpskoj nošnji. Svi nose opanke, devojke i dukate oko vrata, ali je ova nošnja ipak nešto drugačija.

„U osnovi našeg kostima je nošnja iz Šumadije, ali ju je naš glavni vokal Naoki Hišinuma modifikovao. To je nešto što Japanci rade. Jedna od odlika japanske kulture jeste uzimanje tuđeg i prilagođavanje sebi, svome. To je zapravo uradio gospodin Hišinuma“, objašnjava za Sputnjik tenor-saksofon Juki Ićioka.

Na kraju razgovora za Sputnjik članove ove neobične muzičke družine pitali smo zašto su svoj prvi album krstili imenom „Ajde! Ajde! Ajde!“ i da li publika u Japanu može da shvati šta je u osnovi ovih reči.

„Morao sam svima da objasnim značenje tog poziva, ali nije bilo teško, jer je sličan uzvicima koje mi imamo. Na engleskom bismo rekli, ’came on‘, a mi u Japanu kažemo ’Ojde! Ojde‘. Zapravo sam hteo da povučem tu paralelu između naša dva jezika“, kaže Hišinuma.

Paralele koje između Srbije i Japana povlači „Japalkan“ mnogo su šire od jezičkih. To je jasno svima koji su čuli sjajno izvođenje muzike koja kod Japanaca izaziva nostalgična osećanja, a Balkance penje na sto.

Posle nastupa na Mećavniku, „Japalkan“ će 19. januara u 19 časova u Ustanovi kulture ’Vuk Stefanović Karadžić‘ održati i prvi beogradski koncert pod nazivom „Srpski koncert — voljenoj srpskoj zemlji“.

Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala