Misionari NATO-a: Podgorica dobila specijalni zadatak iz Brisela

© AP Photo / Crnogorski vojnici podižu zastavu u sedištu NATO u Briselu.Crnogorski vojnici podižu zastavu u sedištu NATO u Briselu.
Crnogorski vojnici podižu zastavu u sedištu NATO u Briselu. - Sputnik Srbija
Pratite nas
Vlasti u Podgorici su za ključni događaj prošle godine proglasile ulazak u NATO, a ako se može suditi po izjavama crnogorskih zvaničnika, i 2018. nastaviće da promovišu interese Alijanse na Balkanu, pomažući napore Makedonije da postane punopravna članica tog bloka.

Vlada Crne Gore koja je gotovo sve svoje diplomatske i druge kapacitete tokom protekle godine angažovala u cilju uvlačenja zemlje u NATO, proglasila je da je članstvo u NATO ne samo najznačajniji momenat za Crnu Goru u 2017. godini, već da se ujedno radi i o najznačajnijem događaju za tu državu od referenduma i sticanja nezavisnosti 2006. godine.

Podizanje crnogorske zastave u sedištu NATO-a - Sputnik Srbija
Ni NATO ne pomaže: Crna Gora ne može prečicom u EU

Kako iz Podgorice često znaju da poruče, Crna Gora je članstvom u NATO paktu „učvrstila svoju geopolitičku poziciju, bezbjednosnu zaštitu i zakoračila na zapadni civilizacijski krug“.

Sa druge strane, većini crnogorskih građana, koji su se protivili uvlačenju zemlje u NATO, oduzeto je pravo glasa po ovom pitanju, a rasprostranjeno siromaštvo, dezorganizovanost i nesloga opozicije, uz sve izraženiji osjećaj apatije u crnogorskom društvu, učinili su da završni čin usisavanja Crne Gore u Sjevernoatlansku alijansu protekne bez većih trzavica.

Bilo kako bilo, Crna Gora je 5. juna 2017. godine postala 29. članica NATO pakta, dok je Vašington u zvaničnoj Podgorici, po svemu sudeći, pronašao i jednog od najvećih obožavalaca koji je spreman da učini sve što može kada je u pitanju podupiranje i promocija NATO agende na Balkanu.

Potvrda da je to zaista tako, može se vidjeti i po izjavama crnogorskog ministra spoljnih poslova Srđana Darmanovića, koji je najavio da će Crna Gora svoju spoljnu politiku i u 2018. godini bazirati na „tri dobro poznata stuba“ — članstvu u NATO paktu, procesu pregovora sa Evropskom unijom i odnosima sa susjedima.

Premijer Albanije Edi Rama i premijer Crne Gore Duško Marković - Sputnik Srbija
Tenzije rastu: Priština preti Crnoj Gori i ratom — ko stoji iza

Naravno, okolnost da je crnogorski šef diplomatije na prvo mjesto postavio članstvo u NATO pa sve ostalo, nimalo nije slučajna, a da je posvećenost Podgorice, kada su u pitanju interesi Alijanse maksimalna, potvrđuje i izjava ministra Darmanovića da će Crna Gora nastaviti svoje učešće u misiji u Avganistanu i da se pored toga obavezala da će „tamo ostati do kraja“.

„Osim Avganistana i borbe protiv terorizma spremni smo da, u skladu sa našim mogućnostima, doprinesemo i projektovanju stabilnosti na istočnom i južnom krilu NATO-a. Kao država smo se obavezali da ćemo do 2024. godine dostići traženih dva odsto izdvajanja BDP-a za odbranu, a i sada smo sa 1,66 odsto među prvih deset zemalja u Alijansi“, pohvalio se Darmanović.

Ipak, ono što je najinteresantnije za ukupne procese i geopolitičku partiju koja se trenutno odigrava na Balkanu, svakako jeste jasno iskazana spremnost Podgorice da pripomogne i „proaktivno“ učestvuje u svim naporima da i Makedonija postane punopravna članica Sjevernoatlanskog saveza.

U prilog tome, ministar Darmanović je već ocijenio da bi članstvo Skoplja u NATO „veoma doprinijelo stabilnosti našeg regiona“, a takođe je i podsjetio da je ove godine upravo Crna Gora preuzela predsjedavanje Američko-jadranskoj povelji i da će u narednih godinu dana biti koordinator tog procesa.

NATO vojnici - Sputnik Srbija
Vojnici NATO-a „svetinja“ u Crnoj Gori — za njih zakoni ne važe

„Američko-jadranska povelja je regionalna organizacija čiji je cilj da promoviše članstvo u NATO zemalja iz našeg regiona. Do sada je rezultat veoma uspješan, jer su Hrvatska, Albanija i Crna Gora postale članice Sjevernoatlanskog saveza. Vjerujemo da će taj cilj u nekom sagledivom periodu postići i Makedonija“, istakao je crnogorski šef diplomatije.

Takođe, pored dobro poznate činjenice da Makedonija i Grčka imaju otvoren spor po pitanju imena Makedonije, Darmanović je ipak optimista i ističe da bi Makedonija možda mogla do članstva u NATO već na ljeto ove godine tokom samita Alijanse u Briselu koji je zakazan za 11. i 12. jul.

„Postoji izvjestan optimizam u međunarodnim krugovima da bi taj problem mogao da bude riješen na zadovoljavajući način za obje države. Ukoliko se to zaista i desi, mogli bi se stvoriti uslovi za značajan prodor članstva Makedonije na narednom samitu NATO-a u Briselu“, rekao je Darmanović.

Na koncu, valja podsjetiti da je prošle godine, kada je Crna Gora primljena u NATO, upravo Makedonija predsjedavala američko-jadranskoj inicijativi i makar zvanično bila glavni koordinator procesa dalje atlantizacije Balkana. Podgorica je izgleda odlučila da ove godine uzvrati „uslugu“ Skoplju, pa kao svoj vrhovni spoljnopolitički prioritet u 2018. godini već promoviše punopravno članstvo Makedonije u Sjevernoatlanskoj alijansi.

 

Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala