Kraj „tompus diplomatije“: Šta nam to Vučić donosi sa Kube

© AP Photo / Ramon EspinosaRadnica u fabrici cigara u Havani
Radnica u fabrici cigara u Havani - Sputnik Srbija
Pratite nas
Privredna saradnja Srbije i Kube teško da bi mogla da dobije prelaznu ocenu, ali to ne umanjuje vrednost ukupnih odnosa Beograda i Havane, što potvrđuje i zvanična poseta predsednika Srbije Aleksandra Vučića Havani.

Neprekinuti niz godina, od pobede kubanske revolucije i dolaska Fidela Kastra na vlast 1959. godine, odnosi Havane i Beograda bili su na zavidnom nivou, uz obostrano iskazano razumevanje i podršku za politiku koju one vode.

Vučić je to izrazio ocenom da Srbija, kao zemlja koja štiti svoju nezavisnost, oseća veliko prijateljstvo i poštovanje prema Kubi i divi se slobodarskim stavovima kubanskog naroda.

Odličan poznavalac kubanskih prilika, nekadašnji dopisnik iz te zemlje, spoljnopolitički komentator Borislav Lalić, smatra da poseta Vučića Kubi predstavlja kontinuitet dobrih međusobnih odnosa, koji se, između ostalog, ogledaju i u tome što Havana nije priznala samoproglašenu nezavisnost Kosova.

„Treba imati u vidu da je Kuba uvek imala podršku za našu zemlju, kao i što smo imali mi za nju. Uvek smo bili protiv izolacije Kube, blokade i pritisaka na nju“, kaže Lalić za Sputnjik.

Kakve reforme očekuju Kubu

On smatra da će, na političkom planu, buduća saradnja biti veoma interesantna, jer Kuba ulazi u novu fazu po pitanju njenog međunarodnog položaja posle ukidanja američke blokade i obnove diplomatskih odnosa između dveju zemalja, gde ima teškoća. Kubi će, smatra on, na međunarodnom planu biti potrebna određena podrška.

„S druge strane, ta zemlja podršku svakako zaslužuje, jer je kroz celu istoriju moderne Kube, od revolucije Fidela Kastra 1959. godine, bila naš prijatelj, što se vidi i u poslednje vreme. Kuba je među onim zemljama koje nisu priznale takozvanu nezavisnu državu Kosovo. I ne samo to. Ona je u svojim javnim nastupima, na međunarodnim forumima, podržavala našu politiku, odnosno celovitost i teritorijalni integritet Srbije“, ističe Lalić. On je podsetio da je Jugoslavija bila jedna od prvih zemalja koje su priznale Kubu, Fidela Kastra 1959. godine i da su od tada ti odnosi uvek bili na dobrom nivou.

Nekadašnji ambasador, dobar poznavalac prilika u zemljama Centralne i Južne Amerike Trivo Inđić, za Sputnjik kaže da je Kuba izuzetno značajna za taj deo sveta.

„Ona je član takozvanog Karikoma, Zajednice karipskih zemalja i Zajednice bolivarijanskih zemalja sa Venecuelom i još nekoliko država Centralne i Južne Amerike. Ta saradnja u političkom pogledu može biti vrlo relevantna za Srbiju, naročito u međunarodnim institucijama kao što su UN“, ističe Inđić.

On podseća da se predsednik Kube Raul Kastro nije mnogo izjašnjavao o tome što je stalo otopljavanje odnosa sa SAD od dolaska Donalda Trampa na čelo. Kuba, kako kaže naš sagovornik, ima razvijene odnose sa drugim zemljama, naročito po pitanju turizma i stranih investicija, a u poslednje vreme i privrede.

„Kanada je jedna od takvih država, zatim Francuska i Španija. Relativno su dobri odnosi između Kube i EU i sve to ide protiv politike koju Tramp želi da vrati na onu tačku — već 50 godina negativnih odnosa između Kube i SAD“, ističe Inđić.

Zgrada Kapitola u Havani na Kubi - Sputnik Srbija
Kastro: Tramp nastavlja „hladni rat“ protiv Kube

Da drugačiji vetrovi duvaju Kubom, što se tiče privrede, ukazuje i Lalić, napominjući da se ta karipska zemlja sve više okreće stranom kapitalu i stranim tržištima posle reformi koje preduzima.

Sadašnjom posetom Vučića i razgovorima sa predsednikom Raulom Kastrom, kome sledeće godine ističe mandat, odnosi dve zemlje samo mogu biti učvršćeni, sa izgledima da se, naročito na ekonomskom planu, proširi saradnja koja je, napominje on, do sada bila skromna.

I predsednik Vučić je uoči posete Havani ocenio da dobri politički odnosi dveju zemalja treba da budu temelj za razvoj ekonomske saradnje, izdvojivši mogućnosti za pomake u oblasti poljoprivrede, kao i u oblasti medicine i farmaceutske industrije, biotehnologije i genetskog inženjeringa.

Tokom posete trebalo bi da bude potpisan Sporazum o saradnji u oblasti lekova i medicinskih sredstava, pošto su u Srbiji već uspešno primenjena neka iskustava kubanske medicine i farmaceutske industrije.

Da se posebno mislilo o mogućnostima privredne saradnje ukazuje i to što će Vučić obići i razvojnu zonu luke Marijel, što je jedan od najvećih kubanskih ekonomskih projekata.

Dosadašnja privredna saradnja Srbije i Kube svodila se na više nego skromnu robnu razmenu, pri čemu je srpski deficit već hronična pojava.

Savetnik u Privrednoj komori Srbije za tržišta Srednje Amerike Marko Fernandez za Sputnjik kaže da je spoljnotrgovinska razmena u 2016. godini iznosila svega oko 600.000 dolara, uz deficit na srpskoj strani od oko 400.000 dolara. I struktura robe je uglavnom uska. Iz Kube smo najviše uvozili cigare, cigarilose i alkohol, dok su drugi oblici saradnje slabo razvijeni. Naš izuzetno mali izvoz, vredan nepunih 200.000 dolara, 99 odsto se odnosio na prerađeni duvan.

Na pitanje, na čemu bi mogla da se zasniva neka buduća saradnja, ako mislimo da ona krene nabolje, Fernandez ukazuje na procene da je prehrambeni sektor taj koji bi mogao da ima najveću perspektivu u saradnji sa Kubom. On podseća da Kuba gotovo celokupnu potrošnju prehrambenih proizvoda pokriva iz uvoza.

„Mislimo da bi dobre firme iz prehrambenog sektora mogle da imaju dobru šansu. Naravno, privrednici moraju biti spremni na višemesečne razgovore, pregovore. Ne može se napraviti posao sa Kubom preko noći. I načini plaćanja su dosta otežani. Govorimo o jednom latinoameričkom tržištu, dosta specifičnom u odnosu na druge zemlje tog područja“, ističe Fernandez.

Sudbine Srbije i Kube veoma su slične i dva naroda dele istu strast prema slobodi i nezavisnosti, rekao je Nikolić - Sputnik Srbija
Kuba podržava teritorijalni inegritet Srbije

Na pitanje, za kakve je investicije Kuba zainteresovana, on kaže da su u prvom planu ulaganja u sektor turizma.

„Predviđanja su da će se Kuba sve više otvarati prema inostranstvu i da će samim tim sektor turizma rasti i da ulaganja u hotelijerstvo svakako pružaju veliku perspektivu“, ističe Fernandez za Sputnjik.

Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala