Grahovac otvoreno tvrdi da ministar Bošković tjera Srbe iz Vojske Crne Gore.
„Vojne jedinice su pretvorili u partijske ćelije DPS-a, a uvidom u nacionalnu strukturu otpuštenih vojnika može se vidjeti kakvu etničku diskriminaciju ministar sprovodi. Ministru su zakonom dali nadležnost da otpušta vojnike pod tobože povoljnim uslovima, a da oni nisu uređeni drugim zakonima koji regulišu prava iz penzijske i socijalne oblasti. Siguran sam da ćemo uskoro biti svjedoci otpusta vojnika po ovom osnovu i to onih za koje DPS procjenjuje da ili nisu njihovi glasači ili da su srpske nacionalnosti“, kazao je Grahovac.
Kontroverze po tom pitanju izazvale su i nedavne izjave ministra Boškovića da je odluka o otpuštanjima vojnika donesena u kooperaciji sa Vojno-obavještajnim odjeljenjem Vojske Crne Gore, nakon čega je Direktorat za ljudske resurse saopštio da otpušteni vojnici „ne zaslužuju da budu dio odbrambenog sistema Crne Gore“.
S tim u vezi, za mnoge je sporno djelovanje Vojno-obavještajnog odjeljenja koje se u ovom slučaju prevashodno „bavilo“ sopstvenom vojskom, a ne potencijalnim spoljnim prijetnjama.
Čitava situacija dovela je do povišenog stepena nepovjerenja u redovima Vojske Crne Gore, o čemu svjedoči i aktuelni sukob između ministra odbrane i Sindikata Vojske. Ključni povod za sukob bilo je ljetošnje izglasavanje novog Zakona o vojsci, koji ministru odbrane daje nadležnosti za koje se mnogi slažu da su bez presedana.
Tako je na primer novim zakonom u Članu 38. propisano da je ministar taj koji donosi odluku o upotrebi Vojske Crne Gore, dok je predsjedniku države faktički oduzeto ustavno pravo da njome upravlja i komanduje, što je takođe slučaj bez presedana.
Predsjednik Sindikata Vojske, potpukovnik Nenad Čobeljić za Sputnjik kaže da je Sindikat Vojske bio prvi koji je ukazao na sve tekuće probleme povodom novog zakona, zbog čega je, tvrdi on, ministar Bošković sa njima i prekinuo socijalni dijalog.
„Ja sam to ukazao dokumentovano i skupštinskim odborima i predsjedniku države, kroz amandmane i kroz ukazivanje na probleme koje nosi taj zakon. Zakon je prilagođen tako da je praktično sada ministar odbrane vrhovni komandant koji može da koristi Vojsku kako on hoće, bez ograničenja, i ima mogućnost da sklanja ljude sa dužnosti bez ikakvog objašnjenja“, kaže Čobeljić.
Komentarišući optužbe dijela javnosti da je ministar odbrane otpuštanjem 22 vojnika potencijalno izvršio diskriminaciju po nacionalnoj osnovi, potpukovnik Čobeljić kaže da nije u mogućnosti da potvrdi takve ocjene, ali da nema dilemu da se radi o diskriminaciji.
„Moje lično uvjerenje je da je u pitanju više oblika diskriminacije. Vrlo je moguće da su u pitanju i nacionalna i politička diskriminacija, a možda i još neka. Ja to ne mogu da potvrdim bez državnih organa koji to treba da utvrde, i zbog toga mi organizujemo proteste i organizovaćemo ih još. Diskriminacija je sigurno u pitanju, ja vjerujem i više njih, i uvijek je važno da se to ispita“, kaže naš sagovornik.
Prema viđenju potpukovnika Čobeljića, glavni problem nije samo taj što je otpuštanjem vojnika „ministar prekršio zakon i napravio krivično djelo“, već je u ovom slučaju mnogo veći problem što državni organi ignorišu ministrovu namjeru da se obračuna sa sindikatom koji ima kritički stav.
Naš sagovornik takođe tvrdi da brojna otpuštanja i nasilno penzionisanje pripadnika Vojske Crne Gore samo pokazuju da „ministar odbrane hoće da se riješi svih onih koji kritikuju rad Ministarstva“.
„Jasno je da ljudima kao što je ministar odbrane takve stvari smetaju i zbog toga je ovakav njegov potez bio i očekivan, s obzirom da se radi o takvom tipu ličnosti. To ukazuje na neko moguće dalje nezakonito postupanje ministra odbrane, tako da teme o kojima treba razgovarati jesu šta je pozadina svega ovoga, koji su to novi potezi i razmišljanja ministra odbrane i šta kada postigne ciljeve koje je sebi postavio u smislu prilagođavanja vojne strukture svojim ličnim potrebama. Ja sam, podsjećam, nekoliko puta upozoravao da narod Crne Gore toga treba da se plaši“, zaključuje Čobeljić.
