Nova bitka za granice: Bakir bacio oko na Bajinu Baštu

CC BY-SA 4.0 / Vanilica / Hidroelektrana Bajina Bašta
Hidroelektrana Bajina Bašta - Sputnik Srbija
Pratite nas
Bošnjaci hoće po svaku cenu da prisvoje deo Hidroelektrane Bajina Bašta. Sa njima nema nikakvog dogovora jer bilo šta da se predloži oni neće da prihvate. Odgovara im da situacija stalno bude napeta i da se prikažu kao žrtve. Bilo kakav kompromis za njih bi bila pobeda agresora, ocenjuju analitičari.

Rešenje pitanja granice između Srbije i BiH koje su predsednik Srbije Aleksandar Vučić i predsednik RS Milorad Dodik najavili kao pitanje koje će biti rešeno do kraja godine, izgleda da opet neće proći bez problema.

Aleksandar Vučić - Sputnik Srbija
Vučić: Granica sa BiH do kraja godine?

Naime, i iz zvaničnog Sarajeva, ali i delova opozicije RS stižu oprečne reakcije. Opozicija iz Srpske tvrdi da to ne može da se reši preko „kolena“, dok iz Sarajeva napominju da Komisija za granicu BiH nije uključena u taj posao, a sporno je gotovo 40 kilometara granice.

Iz Sarajeva podsećaju i da zakonodavstvo BiH ne prepoznaje „razmenu teritorija“ kao poseban pravni institut niti propisuje neku posebnu proceduru za odobrenje takvih razmena, tako da se u konkretnom slučaju primenjuje opšti režim za zaključenje međunarodnih sporazuma.

U tom kontekstu, navodi se da Komisija za granice BiH nije imala i nema mandat da pregovara o ponudi koju je sastavila Komisija iz Srbije. Sarajevo se takođe poziva i na odluku Badinterove arbitražne komisije ustanovljene 1991. godine, po kojoj su se sve države bivše Jugoslavije, na osnovu međunarodnog prava, obavezale da će poštovati mišljenje Badinterove komisije usvojeno na načelu međunarodnog prava poznato kao „uti possidetis“ ili „kako posedujete“. Na osnovu tog načela utvrdilo se da će granice BiH i Srbije biti one granice koje su one imale dok su bile u sastavu bivše Jugoslavije, pre raspada te države.

„Granice između bivših federalnih jedinica smatraju se državnim granicama sledbenica i ne mogu se menjati silom, nego samo sporazumom“, navedeno je u odluci te komisije.

Granica BiH i Srbije duga je 335 kilometara, a sporni su delovi kod Zvornika, odnosno Bajine Bašte, zatim deo kroz koji prolazi pruga Beograd-Bar i deo oko opštine Priboj, koja je razdvojena teritorijom opštine Rudo.

Milorad Dodik - Sputnik Srbija
Dodik: Srpska jedina samoodrživa, BiH će se raspasti

S obzirom da zakon BIH, kada je reč o međudržavnim sporazumima (granicama), ne spori da je u ovim slučajevima obavezna uključenost nadležnih organa entiteta na čijoj teritoriji se nalazi tražena teritorija za razmenu, u ovom slučaju RS, nije baš najjasnije zašto Sarajevo, a još manje opozicija u RS, prigovara najavi rešavanju tog pitanja. Osim ako nisu u pitanju pokušaji da se prikupe neki politički poeni uoči opštih izbora u BiH iduće godine.

Politikolog Anđelko Kozomara kaže da je izborna kampanja u BiH naveliko počela, pa ga u tom pogledu ništa ne čudi. On prst upire u Bakira Izetbegovića i njegovu stranku koja, kako kaže, po svaku cenu želi da se prikaže kao jedini branilac interesa Bosne i Hercegovine i da prikažu da je BiH samo njihova država dok druga dva naroda imaju „rezervne domovine“. 

„Poznato je da Bošnjaci hoće da po svaku cenu prisvoje deo Hidroelektrane Bajina Bašta. To je za njih ključno i zato neće nikakvu razmenu teritorije jer smatraju da su oni oštećeni ako ne dobiju pola te hidroelektrane. Zato sumnjam da će ovo pitanje biti rešeno do kraja godine, jer sa Bošnjacima nema nikakvog dogovora. Bilo šta da se predloži oni to neće prihvatiti, jer njima odgovara da situacija stalno bude napeta, dramatična i da se oni prikažu kao žrtve, to jest da bi bilo kakav kompromis bila ’pobeda agresora‘ i to su njihove fraze koje stalno upotrebljavaju“, kaže naš sagovornik.

Iz Sarajeva tvrde da od strane Republike Srpske, kao i od nekih drugih organa BiH, nikada nije iskazan interes za nekim lokacijama koje se trenutno nalaze pod državnom kontrolom Srbije uz državnu granicu BiH/Srbija. Podsećaju da je Veće ministara BiH još 2004. jasno iskazalo svoj stav da nema razmene teritorija bez prethodno potpisanog ugovora o granici između dve države sa pratećom tehničkom dokumentacijom. Međutim, nije bilo značajnijih aktivnosti između nadležnih komisija za granicu BiH i Srbije, jer je Srbija insistirala da se paralelno sa razgraničenjem završi i tražena „razmena teritorije“, na šta BiH nije pristala, tvrde u Sarajevu.

Republika srpska tabla - Sputnik Srbija
Beograd i Sarajevo crtaju nove granice — prvi put posle Dejtona

Razgraničenje između Srbije i BiH, inače, ide koritom reke Drine, na kojoj se nalaze hidrocentrale „Bajina Bašta“ i „Zvornik“, koje koriste kopnene i vodene resurse i BiH i Srbije, a korist od njih trenutno ima samo Srbija, a ne BiH — teorija je koja kruži federalnom Bosnom.

Sarajevo takođe tvrdi i da BiH ne koristi svoja prava na učešće u upravljačkim strukturama navedenih hidrocentrala, u proizvedenoj električnoj energiji i dobiti koju ostvaruju hidrocentrale. Ta prava, navode oni, proizilaze iz činjenice da se jedna polovina kompleksa hidrocentrala nalazi na teritoriji BiH, te da se za rad hidrocentrala crpe vode koje pripadaju teritoriju BiH.

Kako kažu, ne postoji bilo kakvo pravo posebne koncesije dodeljeno Srbiji od strane BiH, niti bilo kakvi posebni sporazumi o zajedničkom upravljanju i korišćenju hidrocentrala, a kako to proizilazi iz Konvencije o zaštiti i korišćenju prekograničnih vodotokova i međunarodnih jezera, kojoj su pristupile obe zemlje. Zbog takvog stanja BiH trpi štetu.

Naime, prema tvrdnjama iz Sarajeva dogovorom nekadašnjih jugoslovenskih republika, a danas nezavisnih država, BiH i Srbije, podeljena je i proizvodnja električne energije. Dogovori su nasleđeni sukcesijom. Pa tako iz HE Bajina Bašta, koja je 1967. proizvodila 420 megavata godišnje, BiH ima pravo na 67 odsto proizvodnje.

Milorad Dodik - Sputnik Srbija
Dodik: Neminovno je da jednog dana RS i Srbija budu isto

Ni ovo nije jedini problem. Pruga u dužini od 12 kilometara prolazi kroz BiH, a na njoj se nalazi i stanica Štrpci. Beograd traži da cela teritorija oko te pruge u potpunosti pripadne Srbiji, a Sarajevo tvrdi da Beograd za taj deo ne nudi ništa zauzvrat. U Opštini Priboj sporne su putne komunikacije jer je ta opština potpuno razdvojena, to jest putna komunikacija koja povezuje delove opštine Priboj prolazi preko BiH, kroz opštinu Rudo.

 

Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala