Saradnik Sputnjika Vladimir Barsegjan objašnjava zašto bi takav potez dramatično povećao opasnost od nuklearnog incidenta.
Prvobitni izveštaj o tome da Vašington planira da ponovo podigne svoje bombardere B-52, takozvane „Stratosferske tvrđave“, navodno zbog pretnje koju predstavlja Severna Koreja, sutradan je opovrgao Pentagon. Međutim, u petak, samo nekoliko dana pre posete američkog predsednika Trampa Južnoj Koreji, potpredsednik Majk Pens ponovo je potkrepio strahove, rekavši osoblju u bazi Severne Dakote u kojoj se nalaze bombarderi B-52 i lokacije za lansiranje ICBM da „budu spremni“ za mogući sukob sa Pjongjangom.
Nuklearne supersile su, na kraju Hladnog rata, odustale od 24-časovne borbene pripravnosti nuklearne municije. Pre toga, američke i sovjetske bombe koje su letele duž granica dveju zemalja ukazivale su na to da su Moskva i Vašington uložili veliki napor da jedni druge uplaše. Oktobra 1969. godine, predsednik Ričard Nikson odobrio je operaciju „Džajant lens“, koja je podrazumevala da eskadrile od 18 aviona B-52 punih nuklernih bombi lete prema Sovjetskom Savezu preko Arktičkog kruga, kako bi pokušale da primoraju SSSR da se povuče u Vijetnamu. Plan je propao, a Nikcon je tri dana kasnije poništio operaciju, ali ne pre nego što su se zvona za uzbunu oglasila u Moskvi.
Posmatrači kažu da bi, ako B-52 ponovo uzlete, situacija bila još opasnija nego što je to bila za vreme Hladnog rata. Novinar i saradnik Radija Sputnjik Vladimir Barsegjan istakao je da su tada bar zapadne granice SSSR-a bile „pokrivene“ vazdušnim prostorom zemalja komunističkog bloka. Od tada, kako je rekao, taj blok se raspustio i apsorbovao ga je NATO, koji se zatim proširio na bivši Sovjetski Savez u baltičkim državama. „To znači da je danas Pentagon u iskušenju da priđe Rusiji duž njenih evropskih granica“, napisao je novinar i dodao da su prvi koraci na tom putu već preduzeti.
Ovog leta, na primer, tri aviona B-52-a iz vazduhoplovne baze Barksdejk u Luizijani, zajedno s bombarderima B-2 „Duh“ i B-1B „Lanser“, poslati su u Evropu da učestvuju u vežbama BALTOPS i „Sajber napad“ koje se odvijaju u Estoniji, Letoniji, Litvaniji i Poljskoj. To uključuje operacije iznad zapadne Estonije, manje od 200 kilometara od granice sa Rusijom.

„A to je uznemirujući razvoj događaja, posebno zato što lako dolazi do opasnih incidenata, čak i u vreme relativnog mira“, naglasio je novinar.
Postoji mnogo istorijskih primera. Na primer, 24. januara 1961. godine, B-52 koji je nosio dve nuklearne bombe od 3-4 megatone iznad Goldsboroa u Severnoj Karolini, pokvario se u vazduhu i ispustio svoj svoj teret. U izveštaju iz 2013. otkriveno je da je jedna od njih bila na granici detonacije.

Tokom Hladnog rata, zbog takvih nesreća su američke vazduhoplovne snage izgubile ukupno 11 nuklearnih bombi. Ako bi se ponovo obnovili letovi bombardera B-52, šta može da garantuje da neće ponovo doći do nesreća, pogotovo na gorućim mestima poput Baltika?
U svetlu ove mogućnosti, Barsegjan je primetio da jedan „tužan simbol vremena Hladnog rata — Sudnji čas“, ponovo dobija na značaju. Na kraju Hladnog rata, „dečaci u vojnim uniformama su se opametili i bili zaustavljeni, a njihove opasne igračke su im oduzete. Sada su ih se, izgleda, ponovo dohvatili“, zaključio je komentator.