Crnogorac je odnedavno i kontroverzni malezijski milijarder Vei Seng Pua, poznatiji kao „kralj kocke“, koji je 2014. godine u Americi bio hapšen zbog ilegalnog klađenja, ali ga je sud te zemlje oslobodio, uz obrazloženje da je FBI nezakonito prikupio dokaze protiv njega.
Crnogorsko državljanstvo su između ostalih dobili i Samih Sarvidis, egipatski biznismen i milijarder, koji je izvršni direktor kompanije „Oraskom“, kao i Natanijel Rotšild, naslednik poznate bankarske dinastije.
Vlada Crne Gore inače čitav koncept davanja crnogorskog državljanstva po skraćenoj proceduri promoviše u okviru programa „ekonomsko državljanstvo“, pa je glavno opravdanje uvođenja ove mjere navodno stvaranje pozitivnog „biznis-ambijenta“ i privlačenja direktnih stranih investicija.
Međutim, u crnogorskoj javnosti već godinama se čuju kritički glasovi i optužbe da režim „prodaje državljanstvo sumnjivim biznismenima sa Interpolovih potjernica“, što samo dovodi do udruživanja stranaca u posjedu novca sumnjivog porijekla sa lokalnim tajkunima, a to nanosi štetu ugledu Crne Gore.
U svakom slučaju, veoma upečatljiv primjer je slučaj Taksina Šinavatre, bivšeg tajlandskog premijera, koji je u svojoj zemlji smijenjen nakon državnog udara 2006. godine, a koji je već u decembru 2008. godine dobio crnogorsko državljanstvo.
Tu je i slučaj Mohameda Dahlana, bivšeg palestinskog ministra bezbjednosti, koji je u Palestini optužen za pronevjeru desetina miliona dolara, a koji je takođe po skraćenoj proceduri postao Crnogorac.
Ekonomski analitičar i bivši poslanik Mladen Bojanić za Sputnjik kaže da se u suštini radi o pokušaju crnogorskih vlasti „da se na mala vrata uvede kupovina pasoša“, pri tom, podsjećajući da je njemačka Ambasada zaprijetila da će Crnoj Gori biti ugrožen Šengenski sporazum, ukoliko se ta praksa nastavi uprkos njihovom protivljenju.
Stoga, iako se zvanično radi o namjeri crnogorske Vlade da na sve načine pokuša da privuče strane investitore, naš sagovornik upozorava da se ta ideja u praksi već „iskompromitovala“.
„Po diskrecionom pravu na predlog predsjednika države, Vlade ili Skupštine, Ministarstvo unutrašnjih poslova davalo je državljanstvo raznim kontroverznim likovima poput Taksina Šinavatre, Mohameda Dahlana i mnogih drugih. Ta ideja sama po sebi ne mora da bude loša. Međutim, praksa nas uči da će svakako ova vlast sve to pokušavati da zloupotrijebi, kako bi neke njihove kontroverzne prijatelje snabdjela sa pasošima Crne Gore", kaže Bojanić.
„Ono što je degutantno je nedavni komentar ministra turizma Pavla Radulovića koji forsira tu ideju, kada je rekao da ’mi ne prodajemo pasoše, nego kupujemo odličnost‘. Neodoljivo, ta izjava podsjeća na izjavu Veselina Vukotića, gurua ove Vlade i čovjeka iz sjenke, koji je tokom privatizacije stalno izgovarao sličnu rečenicu, citiram: ’Mi ne prodajemo preduzeća, nego kupujemo strateške investitore‘. Svi znamo kako se ta rečenica promijenila i na šta je ličila crnogorska privatizacija, tako da se bojim da i od ’ekonomskog državljanstva‘, ukoliko ostane ova vlast, možemo da očekujemo samo negativne efekte“, jasan je Bojanić.
