Mogu li LNG terminali da promene srpsku energetiku?

© REUTERS / Desmond BoylanLNG terminal
LNG terminal - Sputnik Srbija
Pratite nas
Najava da bi Srbija, odnosno njena gasna kompanija Srbijagas, trebalo da bude jedan od investitora izgradnje regionalnog terminala za tečni prirodni gas, poznatiji kao LNG, u grčkoj luci Aleksandopulos je dobra vest, ali je pitanje može li taj projekat biti realizovan i kako.
Orbita kulture 23.09.

Vlada u Atini je, prema navodima medija, Srbiji ponudila i 20 odsto učešća u vlasništvu uz jednak procenat ulaganja. Ta investicija bi, prema tvrdnjama medija, predstavljala jednu od mogućih alternativa ruskom gasu u slučaju da prestane tranzit tog energenta preko teritorije Ukrajine.

Vojislav Vuletić, predsednik Skupštine srpskog Udruženja za gas, gostujući u ovonedeljnoj emisiji Energija Sputnjika, rekao je da je alternativno snabdevanje u svakom slučaju dobra ideja.

S obzirom da mi sada imamo samo jedan pravac snabdevanja, bilo koji drugi pravac snabdevanja, pogotovo neki drugi ponuđač gasa može za Republiku Srbiju da bude vrlo koristan. Ta ideja da se pokuša da se dovede Srbiji gas i sa neke druge stran je dobra, kaže Vuletić ali dodaje da, iako na prvi pogled ta ideja s Grčkom deluje primamljivo, pitanje je kako bi se obezbedila konekcija od terminala ka Srbiji. Kako objašnjava, veza Grčke i Bugarske tek je u izgradnji, a između Bugarske i Srbije nije odmakla od planiranja.

„Otvoreno govoreći, mi nemamo ništa. Možemo samo da pričamo kako bi bilo dobro ako bi tamo bio terminal, kako bi bilo dobro ako neko može da dopremi gas, kako bi bilo dobro da mi izgradimo gasovod i kako bi bilo dobro da ga mi koristimo. To sve košta izvanredno mnogo. Nema para Srbija za takvu neku gradnju“, upozorava naš sagovornik.

Gasprom - Sputnik Srbija
Ruski gas će ići najisplativijim putem

Nameće se i pitanje, dodaje Vuletić, u kojoj meri je finansijsko učešće Srbije u gradnji jednog LNG terminala u komšiluku ekonomska isplativo u situaciji kada se ni u u Evropi ne koriste već izgrađeni LNG terminali u lukama na severu, recimo u Estoniji, namenjeni pre svega američkom gasu, a pritom se još ne zna ni čiji bi gas stizao u Aleksandopulos, niti po kojoj ceni.

„Evropska unija već 15 godina obećava da će da pomogne oko gasovoda Niš-Dimitrovgrad 'Stanka Dimitrov', odnosno Sofija u Bugarskoj i od svega toga nema ništa. Bugarima su dali neki novac, nama su dali neka obećanja. Svake godine se to obećava“, navodi Vuletić i ističe da dok ne stignu konkretne pare i ne počne da se gradi ne vredi mnogo pričati.

© AP Photo / Panhandle EnergyLNG terminal
LNG terminal - Sputnik Srbija
LNG terminal

Da biste mogli da imate gasovod, objašnjava on, postoje tri uslova: da imate gas na raspolaganju, da imate transportni sistem kojim ćete ga dopremiti i da imate potrošača koji ima novac da ga plati.

Inače, kad je reč o alternativnom snabdevanju, iz Srbijagasa su još prošle godine najavljivali izgradnju LNG terminala na Dunavu, s idejom da se on sagradi u luci Pančevo, a da se sa ruskim Gaspromom dogovori izgradnja drugih rečnih terminala na Dunavu, do kojih bi ruski gas stizao brodovima, recimo iz luke Konstanca ili sa drugih lokacija.

Gas - Sputnik Srbija
Ruski gas, američki pritisak, poljska muka

Žaneta Ostojić Barjaktarević, konsultant u oblasti saobraćaja i infrastrukture, smatra da je to dobra ideja o kojoj bi imalo smisla dalje diskutovati, pogotovo što se isti scenario već odavno, i to veoma ozbiljno, razmatra i u ostatku Evrope. Ideja sa Pančevom ili nekom drugom lukom na srpskom delu Dunava je, po njenom mišljenju, jako dobra.„Treba je vrlo ozbiljno razmotriti. Najvažnije je kakav je to 'biznis kejs' — da li je to isplativo. Urađena je jedna veoma ozbiljna studija — master-plan Dunav—Rajna—Majna osa i korišćenje te evropske arterije plovnim putem za LNG. Plovila koja bi se preradila za potrebe prevoza tečnog gasa i distribuciju u određenim lukama koje bi za to služila. Drugi deo priče je da se sama plovila rekonstruišu tako da koriste LNG kao pogonsko gorivo i treći deo tog master plana je izgradnja terminala u kojima bi ste izgradili kapaciteti i za pretakanje i za korišćenje dalje, ne samo za vodni saobraćaj, već i za drumski saobraćaj, za kamionski prevoz koji značajnije ima veću upotrebu od onoga što sve u vodnom saobraćaju koristi“, kaže sagovornica Sputnjika.

Na pitanje koliko su odmakle konsultacije na ovu temu sa drugim evropskim zemljama koje koriste tok reke Dunav, podseća da se sve odvijalo samo na nivou EU, te da Srbija kao nečlanica nije učestvovala u tome.

Ruski gas za sada nema zamenu

„Opet, na sreću Dunav prolazi jednim velikim delom kroz Srbiju — ona ne može biti isključena i oni su veoma otvoreni da u tom programu u kome su potpuno definisani finansijski okviri, Srbija uđe kao ozbiljan partner“, napominje Ostojić Barjaktarević.

Međutim, Vojislav Vuletić napominje da u čitavom slučaju treba gajiti oprezan optimizam, i upozorava da se nikakvi konkretni planovi ne smeju praviti dok se tačno ne utvrdi da li LNG tankeri uopšte mogu da stignu do rečnih luka u Srbiji.

„U svetu postoji oko 450 tankera koji prevoze tečni prirodni gas. Najmanji je 65.000 tona, najveći 250.000 tona. Veliko je pitanje da li tako nešto može da prođe kroz prevodnice na Đerdapu, pitanje iz dubine Dunava — da li ti veliki tankeri sa dubokim gazom mogu uopšte da idu Dunavom.  Ja bih sačekao da oni koji si time bave kažu je li je to moguće ili nije moguće. Sve mi ovo liči da mi šiljimo ražanj,a zec je u šumi“, primećuje Vuletić.

U osvrtu na Vuletićeve primedbe, na kraju razgovora za Energiju Sputnjika Žaneta Ostojić Barjaktarević napominje da su, na neki način, ti aspekti već uzeti u obzir — već unapred je predviđena prerada plovila za transport gasa, ili izrada posebnih, manjih, namenskih brodova koji bi lakše saobraćali po Dunavu kada napuste veće luke.    

Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala