Među njima su Japan, Švajcarska i Kanada, a taj potez bi moglo izazvati udar na globalnom tržištu duga.
Prema navodima u pismu „Norges banke“, u čijoj je nadležnosti upravljanje fondom, objavljenim pre nekoliko dana, predlaže se da fond u budućnosti ulaže samo u državne i korporativne obveznice denominirane u evru, američkom dolaru i britanskoj funti, prenosi B92.
Naftni fond trenutno upravlja sa 987 milijardi dolara imovine, od čega je trećina uložena u obveznice, odnosno dug.
Predlog se temelji na mišljenju kako nema koristi o raspršenosti obvezničkih ulaganja. „Dugoročno, dobit od široke međunarodne raspršenosti je značajna za deonice, a umerena za obveznice. Za investitora koji ima 70 odsto imovine uložene u deonice, smanjenje rizika raspršenošću obvezničkih ulaganja u velik broj valuta je malo“, smatra „Norges banka“.
Predlog još mora da odobri Vlada. Ako se to desi, to ne znači da će fond odmah krenuti u rasprodaju obveznica. Međutim, analitičari smatraju da bi ostali investitori mogli slediti Naftni fond s obzirom na njegovu veličinu, a što bi moglo izazvati negativne posledice za dug Japana te rastućih država, piše CNBC. Analitičari japanske banke „Nomura“ smatraju da bi potez Naftnog fonda mogao izazvati rasprodaju jena u vrednosti od 19 milijardi dolara.
Uticaj na rastuće države bio bi još značajniji s obzirom na 56 milijardi dolara njihovog duga. Prema podacima sa zvanične stranice, Naftni fond nema hrvatske obveznice, ali poseduje deonice deset kompanija ukupno vredne 34 miliona dolara.
Najveća su ulaganja u „Hrvatski telekom“, „Adris“ i „Ledo“. Od država u okruženju fond poseduje slovenske obveznice od 568,8 miliona dolara te mađarske obveznice od 206,7 miliona dolara.
