Rang-lista svetskih armija po ukusu NATO-a: Ruse smanjili, Hrvate „naduvali“

© Flickr / Taking coverHrvatska vojska, naoružavanje
Hrvatska vojska, naoružavanje - Sputnik Srbija
Pratite nas
Analiza specijalizovanog vojnog portala „Global fajerpauer“, prema kojoj je srpska vojska slabija od hrvatske vojske, izazvala je pravu buru rasprava na temu koja je vojska u regionu najmoćnija.

Najveća polemika je povedena o tome je li hrvatska vojska moćnija od srpske. Prema analizi „Global fajerpauera“, hrvatska vojska zauzela je 68. mesto u svetu, među 133 država, srpska vojska se nalazi petnaest pozicija niže, slovenačka vojska se nalazi na 113, vojska BiH na 121, a makedonska vojska na 122. mestu.

Vladimir Putin i Sergej Šojgu u odeći brenda Armija - Sputnik Srbija
„Armija Rusije“ kreće u pohod na svet

Portal je vojnu moć merio prema 55 kriterijuma, kaže vojni analitičar Andrej Mlakar, među kojima su raznovrsnost naoružanja, brojno stanje, vatrena moć, osposobljenost. Nuklearno naoružanje nije uzeto u obzir, nekim pomorskim silama oduzimani su poeni, drugim zemljama, koje nemaju izlaz na more, poeni nisu oduzimani jer imaju jaku rečnu flotilu.

„Kriterijumi su bezlični, naduvani i dosta nejasni. Nema nijednog elementa raznovrsnosti ili nekog kriterijuma koji bi se mogao jasno i precizno povezati. Izgleda da su statistički podaci upoređivani i iznošeni kao podaci o jačini nekih sila“, objašnjava Mlakar.

Što se Balkana tiče, prema Mlakarevom mišljenju, data je prilično realna slika, s tim što se preterivalo kada su u pitanju Slovenija i Hrvatska, jer su te zemlje članice NATO-a.

Dosta realna slika data je o stanju armija baltičkih država i njihovim odnosima sa Rusijom, ali kriterijum oslonjenosti tih država na zajedničke snage NATO-a Mlakar smatra smešnim.

„Zajedničke snage NATO-a jedino mogu biti ’avaks‘ i stalne pomorske snage, ali to same zemlje-članice zahtevaju. To nisu nikakve zajedničke snage. Dosta kriterijuma je nejasno, nerazumljivo i mislim da se više radi o estradizaciji podataka nego o realnom oslikavanju snaga“, kaže Mlakar.

Analizu „Global fajerpauera“ Mlakar ocenjuje kao kvantitativnu analizu sa nekim primesama kvalitativnosti. Kvantitativnost dominira, jer portal upoređuje broj tenkova ili aviona i prema tome izvlači podatke o osposobljenosti i jačini neke armije, kaže on.

Oklopno vozilo Patria AMV HA-360 - Sputnik Srbija
Šamar hrvatskoj namenskoj industriji: Umesto domaćih, vojska kupuje izraelske topove

Međutim, ni tu portal nije bio dosledan. Na primer, analitičari nisu računali ruske snage u Aziji, a u Japanu su računali broj tenkova, koji su za tu zemlju, kako Mlakar kaže, potpuno nebitni, a smanjili su ulogu podmornica i raketnih krstarica.

Prava, kvalitativna analiza vojne moći armija bila bi ona koja bi u obzir uzimala borbena sredstva koja su u operativnoj upotrebi, kaže Mlakar. Upoređujući statističke podatke, nemoguće je napraviti takvu analizu.

„Statistički podaci na terenu ne znače mnogo, jer ne znamo operativne planove pojedinih država, ne znamo njihovu osposobljenost, ne znamo koliko je tehnike zaista operativno“, kaže Mlakar.

Portal je smanjivao broj poena zemljama koje poseduju istu vrstu borbene tehnike, što je, prema Mlakarevom mišljenju, besmisleno, s obzirom da, na primer, zemlje određene vrste brodova nabavljaju od Italije ili Francuske i na tom polju postoji unifikacija borbene tehnike.

Sve u svemu, pitanje čija je armija na postjugoslovenskom prostoru najjača ostalo je nerazrešeno. A prema pisanju „Global fajerpauera“, deset najjačih armija sveta su SAD, Rusija, Kina, Indija, Velika Britanija, Francuska, Južna Koreja, Nemačka, Japan i Turska.

 

Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala