Ikea otvara svoja vrata u Srbiji, ali nečija i zatvara...

© Tanjug / Tanja ValičRobna kuća Ikea u Bubanj Potoku.
Robna kuća Ikea u Bubanj Potoku. - Sputnik Srbija
Pratite nas
Švedska kompanija će izazvati poremećaj na domaćem tržištu. Pojedine analize kažu da se problem pojavio u okruženju, konkretno u Rumuniji, zbog njihovog dolaska smanjena je proizvodnja nameštaja čak i do 45 odsto.

Poznata švedska robna kuća „Ikea“ otvara svoja vrata u Beogradu u četvrtak 10. avgusta, na radost velikog broja srpskih potrošača. Šveđani u Srbiju stižu sa robnom kućom površine 34.000 kvadratnih metara kod Bubanj potoka.

Ikea - Sputnik Srbija
Fenomen „Ikea“ — švedsko, a svetsko

Ješa Erčić, sekretar Udruženja za šumarstvo, preradu drveta, industriju nameštaja i papira Privredne komore Srbije, za Sputnjik kaže da bi voleo da radost potrošača možemo da prenesemo i na proizvođače, ali da nije siguran da je to u ovom trenutku realnost.

„’Ikea‘ će, kada je reč o našim proizvođačima, itekako izazvati poremećaj na domaćem tržištu. Neke analize kažu da je u zemljama u okruženju, konkretno u Rumuniji, zbog dolaska te kompanije došlo do smanjenja potrošnje domaćih kapaciteta u proizvodnji nameštaja čak i do 45 odsto. Biće ugroženi i drugi trgovci koji se bave prodajom nekih ’gift‘ programa, galerijske robe, unikatne keramike, rasvete, raznih dekoracija, tekstila, komadnog nameštaja, veštačkog cveća, kuhinjskog pribora. Naravno, sve zavisi i od kulture samih potrošača jer analize koje smo radili pokazale su da ta švedska kompanija u Bugarskoj nije izazvala velike poremećaje, zbog toga što tamošnji potrošači nisu prepoznavali ’Ikeu‘ kao nešto što bi voleli da imaju u svojim domovima“, objašnjava Erčić.

Nataša Pantović, direktor razvoja Udruženja „Održivi prostor“, kaže da će vreme pokazati kako će se domaći proizvođači nositi sa ’Ikeinim‘ prisustvom u Srbiji, njenom ponudom i njenim cenama.

„’Ikea‘ je značajan brend u svetu nameštaja koji promoviše određen stil života i životnih navika, pa će u tom smislu u Srbiji svakako imati veliki broj potrošača u kategorijama ljudi koji dele slične vrednosti. Ona je popularna kod potrošača koji vole taj porodični stil života, montaže ’uradi sam‘, praktičan nameštaj jednostavnog dizajna, ali to je samo jedan od segmenata tržišta. Ukusi potrošača su različiti, pa tako ni ’Ikea‘ ne može, iako je značajan brend, da zadovolji sve ukuse i sve kategorije potrošača. Iako je veoma nezahvalno baviti se prognozama kako će se stvari dalje odvijati, pretpostavka je da će se njihovo prisustvo najpre i najviše osetiti u grupi proizvođača pločastog nameštaja“, kaže Pantovićeva za Sputnjik.

Ješa Erčić podseća da je „Ikea“, kao globalna kompanija koja postavlja zlatni standard u proizvodnji nameštaja, nekoliko godina unazad pokušavala da stupi u kontakt sa domaćim kompanijama i nađe lokalne partnere koji bi je snabdevali svojim proizvodima.

U ovom trenutku samo jedna kompanija ima potpisan ugovor sa njima, „Standard furničer Serbija“, pa će se srpske oklagije prodavati u svim maloprodajnim objektima lanca „Ikee“ u svetu.

Švedska kompanija IKEA - Sputnik Srbija
Ikea dobija dozvolu za izgradnju robne kuće

„Zašto nemamo više kompanija? Možda velika većina većih kompanija to nije prepoznala kao dobru biznis šansu, a drugi razlog je da oni koji su želeli saradnju nisu mogli da ispune visoke standarde koje postavlja ’Ikea‘ za svoje potencijalne dobavljače. Ostaje da se vidi da li će se u tom smislu nešto promeniti nakon otvaranja prve robne kuće i da li će doći do nekog preokreta kod većih domaćih proizvođača. U svakom slučaju, do poremećaja na našem tržištu će doći, a u kojoj meri, ostaje da se vidi jer je teško dati precizne prognoze“, kaže Erčić.

Pantovićeva se slaže da naši proizvođači i „Ikea“ do sada nisu uspeli da pronađu zajednički interes.

„Na planu potencijalne saradnje mora mnogo više da se radi i da se te međusobne ponude prilagode uslovima koji vladaju na našem tržištu. Ukoliko do saradnje dođe, to bi našim proizvođačima svakako omogućilo dodatni izvoz“, dodaje Pantovićeva.

Erčić napominje da moramo da prihvatimo činjenicu da sve ove godine nismo imali ’Ikeu‘ kod nas i da su naši proizvođači i trgovci bili lišeni tog dela konkurencije.

„Ja sam sasvim siguran da su vlasnici i menadžeri kompanija doneli adekvatne poslovne odluke koje idu u pravcu amortizacije udara koji se očekuje dolaskom ’Ikee‘, a na Privrednoj komori Srbije je da kroz inicijative i saradnju sa državnim institucijama vidi kako može da pomogne. Jedan od načina bio bi kroz veće podsticaje za nabavku mašina i opreme kako bi naši proizvođači pravili proizvode čija će konkurentnost biti veća, a sa druge strane da preko Ministarstva finansija probamo da kroz veći budžet više podstaknemo direktne izvoznike i da sve ono što bude manjak na domaćem tržištu nadomestimo kroz stimulacije i podsticaje direktnim izvoznicima. Naš strateški partner je EU, preko 78 odsto našeg izvoza ide ka njima i mislim da je tu naša šansa jer se Srbija već polako tu i pozicionirala kao zemlja izvoznica nameštaja od masiva, ali i nameštaja od pločastih materijala“, ističe Erčić.

Porodica u marketu - Sputnik Srbija
„Nutela rat“ stigao kod nas: Zašto su Srbi pristali da budu „slepo crevo“

On se nada da će PKS zajedno sa Ministarstvom privrede i drugim relevantnim institucijama pratiti šta će se dešavati na tržištu proizvodnje nameštaja, gde u ovom trenutku radi preko 15.000 zaposlenih, i da će izaći sa adekvatnim merama ekonomske politike kako bi zaštitili domaći kapital uložen u sektor drvne industrije i šumarstva.

„To je sektor u kojem imamo preko 92.5 odsto domaćeg kapitala i mi taj naš resurs moramo da zaštitimo, šume da stavimo potpuno u funkciju proizvodnje nameštaja visoke dodate vrednosti i da poremećaje i sve ono što može da izazove dolazak ’Ikee‘ nadomestimo na drugi način. Da nađemo način kako ćemo da internacionalizujemo proizvode srpske drvne industrije, da preko povoljnih bilateralnih sporazuma sa zemljama Evropske unije, ali i sa trećim zemljama, probamo da nađemo neke kanale kako da osvojimo ta tržišta i sve nekako da amortizujemo. Moramo da sačuvamo radna mesta zaposlenih u domaćim prerađivačkim kapacitetima srpske drvne industrije, jer je sektor šumarstva i drvne industrije drugi po suficitu u spoljnotrgovinskoj razmeni proizvoda sa zemljama u inostranstvu i četvrti po broju zaposlenih u prerađivačkoj industriji Srbije, koja je imala međugodišnji rast od nekih jedan i po do dva odsto u broju zaposlenih. Moramo da sačuvamo taj trend i da zaštitimo kapital domaćih ljudi koji su investirali u drvnu industriju“, kategoričan je Erčić.

 

Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala