Zašto EU Hrvatskoj dozvoljava, a Srbiji ne

© AP Photo / Darko BandicHrvatska
Hrvatska - Sputnik Srbija
Pratite nas
Srbija kao dobar đak, da bi bila u skladu sa EU, u koju ne zna kada će ući, još 2010. godine obustavila je kampanju „Kupujmo domaće“. Međutim, to što je Hrvatska u EU ništa ne smeta tamošnjem ministru poljoprivrede da se ovih dana najdirektnije uključi u kampanju „Kupujmo hrvatsko“, koja nesmanjenim intenzitetom traje već dvadeset godina.

„Javno upućujem direktan poziv predsedniku Privredne komore Srbije Marku Čadežu da zajedno krenemo u ozbiljnu akciju kada je u pitanju kupovina domaćih proizvoda. Naravno, uz jasne kriterijume koji podrazumevaju kvalitet proizvoda“, kaže za Sputnjik predsednik Nacionalne organizacije potrošača Srbije (NOPS), Goran Papović.

Najnoviji potez Hrvatske da vancarinskim barijerama zaštiti domaće proizvođače voća i povrća, poskupljujući uvoz tih proizvoda iz zemalja koje nisu u EU, pa tako i Srbije, otvorio je pitanje zaštite ovdašnjih proizvođača i domaćih proizvoda. Reagovanja su stigla sa raznih strana, od Privredne komore Srbije (PKS) i dobrog broja ministara, do premijerke Ane Brnabić.

Marko Čadež - Sputnik Srbija
Srbija traži od Brisela da Hrvatska povuče odluku o vancarinskim barijerama

Pokretanje kampanje koja domaćim potrošačima u Srbiji sugeriše da se više okrenu domaćim proizvodima ne bi bilo prvi put. Akcija „Kupujmo domaće“ startovala je 2004. godine da bi zamrla 2010, tačnije posle potpisivanja Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju EU (SSP), na osnovu koga je od 2011. stupio na snagu novi Zakon o trgovini usklađen sa standardima EU. A ti standardi kažu da tržište mora biti otvoreno i podjednako dostupno svima, bez favorizovanja. Ili još konkretnije — država Srbija ne može potrošačima da sugeriše da kupuju srpske proizvode.

A akciju „Kupujmo domaće — obnovimo Srbiju“ 2004. godine pokrenulo je Ministarstvo trgovine. To je, ispostaviće se, bila prva greška u koracima. Ipak i dok je kampanja trajala, po oceni Milana Ristića iz Udruženja „Moja Srbija“, koje godinama pa i dan-danas ukazuje na važnost kupovine domaće robe, ona suštinski nikada nije zaživela.

Značaj kupovine domaćih proizvoda to Udruženje je objasnilo brojkama. Kada damo 100 dinara za domaći proizvod, često i do 95 dinara ostaje u zemlji i ide na troškove proizvodnje, plate radnika, investicije i izdvajanja za prosvetu, zdravstvo, penzije, a samo pet dinara odlazi kroz profit u džepove vlasnika firme, ma ko to bio. Ako se istih tih 100 dinara da za uvozni proizvod, najveći procenat sume izlazi iz novčanih tokova Srbije.

Istom tom računicom, samo u kunama, svoju akciju „Kupujmo hrvatsko“ objašnjava tamošnje udruženje potrošača.

Ministar trgovine, turizma i telekomunikacija Rasim Ljajić - Sputnik Srbija
Ljajić: Obratićemo se Briselu zbog Hrvatske

Srbija, međutim, kao dobar đak, da bi bila u skladu sa EU, u koju ne zna kada će ući, još 2010. je obustavila kampanju „Kupujmo domaće“. To što je u EU Hrvatskoj ništa ne smeta da akcija „Kupujmo hrvatsko“ i posle 20 godina od kako je pokrenuta teče nesmanjenim intenzitetom. I ove godine se sa unapred utvrđenim terminima obilaze svi veći gradovi u Hrvatskoj gde domaće kompanije promovišu domaću robu?

„Mislim da jedino hrvatski proizvodi na našem stolu mogu pospešiti i zapošljavanje i očuvanje radnih mesta u zemlji“, poručio je nedavno iz Pule potpredsednik Hrvatske gospodarske komore Josip Zaher.

Papović ukazuje na činjenicu da je u Hrvatskoj, kao i u drugim državama u regionu, akciju pokretala privredna komora, a ne ministarstvo kao državna institucija.

On je podsetio da je i 2004. godine bio zagovornik kampanje, ali je i tada NOPS upozorio, a posle se to i pokazalo, da nju mora da vodi PKS i organizacija potrošača.

„Ne može to da radi ministarstvo trgovine jer će to napasti Svetska trgovinska organizacija, CEFTA, i EU zbog SSP-a. Oni su generalno protivnici toga da država uređuje tržište, da država diktira šta ko da kupuje“, rekao je Papović za Sputnjik.

Kako je onda moguće da se u takvu akciju u Hrvatskoj ovih dana direktno uključi i ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić, koji je navukao gnev pojedinih inostranih trgovinskih lanaca, jer ih je prozvao zbog toga što 90 odsto hleba i pekarskih proizvoda na njihovim rafovima nije iz Hrvatske.

„Zato, dragi moji, gledajte deklaracije i na hlebu i pecivu, kupujte hrvatsko i kupujte kod onih koji prodaju i cene hrvatsko“, napisao je on na svom nalogu na Fejsbuku.

Hrvatska, zastava - Sputnik Srbija
Tako to rade u EU: Hrvati dosolili srpsko voće i povrće

Moguće je zbog dvostrukih aršina, ali i zbog toga što su u Hrvatskoj bili dovoljno mudri da pokretač akcije „Kupujmo hrvatsko“ bude tamošnja privredna komora. A ministar se samo priključio, odgovara Papović Sputnjiku. Ali i dodaje: „Mi smo sada vreća za udaranje i sve moramo kako drugi kaže“.

Upravo kako je to Sputnjiku izjavio i naš poznati agroekonomski analitičar Milan Prostran, konstatujući da cilj ulaska u EU plaćamo veliku cenu jer smo našu privredu potpuno izložili liberalnom tržištu. Pogotovo što je to dogovarano odavno, kada je bilo rečeno da ćemo 2016. postati članica Unije, konstatovao je on.

Nama bi se zameralo kada bismo pozvali ljude da kupuju domaće proizvode, iako nismo članica EU, a nikome ne smeta što Francuska i Hrvatska imaju izuzetno intenzivne takve kampanje. A Francuska je, podseća on, najmoćnija poljoprivredna zemlja u EU i drži 18 odsto ukupnih prehrambenih proizvoda na tržištu Unije.

 

Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala