Epilog Sankt Peterburga — ruski recept za osvajanje Srbije

© PixabayElektronske komponente
Elektronske komponente - Sputnik Srbija
Pratite nas
Visoka tehnologija za viši nivo privredne saradnje Srbije i Rusije. Osnivanje zajedničke specijalne ekonomske zone u Srbiji dogovoreno na Peterburškom ekonomskom forumu, gde je naša zemlja imala status počasnog gosta, trebalo bi upravo to da znači.

Konačno ćemo moći da kažemo da će privredna saradnja Srbije i Rusije iskoračiti iz domena robne razmene kojom smo, doduše u prošloj godini mogli da budemo zadovoljniji, kao i ruskim ulaganjima. Ipak je to i dalje manje od mogućnosti, a pogotovo od očekivanja koja smo imali kada je još 2000. godine potpisan Sporazum o slobodnoj trgovini. Da smo za proteklih 17 godina malo uradili na organizaciji proizvodnje za takoreći obezbeđeno tržište i prilagodili je njegovim potrebama izlišno je i govoriti.

Ruski vojni brod lansira krstareće rakete Kalibar na teroriste Nusra fronta sa Sredozemnog mora - Sputnik Srbija
Najnovije moćno rusko „oružje“ nisu ni rakete ni nafta

To je tokom trajanja prošlogodišnjeg međunarodnog ekonomskog foruma u Sankt Peterburgu priznao i šef srpske diplomatije Ivica Dačić. Na ovom forumu on je bio šef političko-privredne delegacije Srbije koja je imala status zemlje počasnog gosta.

Da li će prekretnica biti rezultat našeg ovogodišnjeg učešća na forumu koji je u prethodnih 20 godina postao jedna od vodećih globalnih platformi gde predstavnici poslovne zajednice razmatraju ključne ekonomske probleme sa kojima se suočavaju tržišta u razvoju i svet u celini? I ove godine je okupio oko 10.000 učesnika iz oko 130 zemalja.

Predsednik Privredne komore Srbije Marko Čadež rekao je za Sputnjik da Srbija posebno predstavlja pogodnosti za investiranje i veliki potencijal u saradnji u oblasti informacionih tehnologija (IT). Ukazuje na sve veći interes ruskih kompanija u toj oblasti koje dolaze u Srbiju da traže potencijalne partnere.

Zato je izjava potpredsednik Vlade Rusije Dmitrija Rogozina o specijalnoj zajedničkoj ekonomskoj zoni u Srbiji za ruske visokotehnološke kompanije iznenadila samo manje upućene.

O zoni će se konkretno razgovarati na jesen na sednici Rusko-srpske međuvladine komisije.

Komentarišući najavu osnivanja zajedničke zone za ruske visokotehnološke kompanije u našoj zemlji, ekonomista Ismail Musabegović, profesor Beogradske bankarske akademije, za Sputnjik kaže da to smatra dobrom idejom. Pogotovo, dodaje on, što se vidi da je u poslednje vreme Rusija tehnološki napredovala, pa da to samo može da koristi Srbiji.

Potpredsednik ruske Vlade Dmitrij Rogozin - Sputnik Srbija
Beograd i Moskva grade specijalnu ekonomsku zonu

On napominje da zone, bez obzira na to da li su ofšor ili industrijske, imaju tretman bescarinske zone. Predstavljaju eksteritorijalne oblasti u okviru kojih strane kompanije posluju mimo propisa koji važe u zemlji u kojoj su.

Bilo da se bave uvozom, izvozom, doradom, preradom, suština je da one uglavnom donose svoju tehnologiju, a koriste lokalnu radnu snagu, navodi Musabegović.

„U svakom slučaju, doprinose ekonomskoj aktivnosti zemlje jer iz te zone neki proizvodi odlaze i na domaće tržište, učestvuje domaća radna snaga, a dobro je i ako ima domaćih sirovina. Obično su izvozno orijentisani u treće zemlje“, kaže za Sputnjik profesor Beogradske bankarske akademije, ističući da je reč o dobroj ideji.

Korak dalje u podizanju privredne saradnje Srbije i Rusije podrazumeva i investiranje ruskih kompanija u Srbiju, ali i obrnuto, kao i formiranje zajedničkih preduzeća i zajednički izlazak na treća tržišta, najavio je ministar privrede Goran Knežević, koji je bio deo srpskog tima u Sankt Peterburgu.

On je za Sputnjik rekao da je i dosadašnja ekonomska saradnja bila na visokom nivou. Samo tokom prošle godine ostvarili smo više od dve milijarde evra trgovinske razmene, a srpski izvoz je bio 10 odsto veći na godišnjem nivou, dok su ruske investicije iznosile oko tri milijarde evra.

U narednih šest meseci mogla bi da bude realizovana prošle godine pokrenuta inicijativa koja bi za rezultat imala povećanje srpskog izvoza, objasnio je kopredsednik poslovnog saveta za saradnju između Srbije i Rusije i predsednik holdinga „PSP — Farman“ Branislav Grujić. Reč je o tome da 10 odsto uvoza ruskih energenata bude kompenzovano izvozom proizvoda iz Srbije u toj vrednosti.

Evro ispred loga Gasproma - Sputnik Srbija
Kada će Rusija prodati „Gasprom“

Trenutna vrednost energenata koji se uvoze iz Rusije je između 2,1 i 2,2 milijarde dolara i tim aranžmanom ruska strana bi uvezla našu robu u vrednosti od 200 do 250 miliona dolara, što bi doprinelo smanjenju našeg trgovinskog deficita s Rusijom.

Okrugli sto „Srbija—Rusija, perspektive ekonomske saradnje“, koji je zahvaljujući poziciji zemlje počasnog gosta Srbija organizovala tokom Peterburškog foruma, bio je dobra prilika da ukažemo na mogućnosti. Pre svega na prednosti saradnje sa Srbijom, kakve kooperante kompanije mogu da nađu u našoj zemlji i zašto je dobro investirati u Srbiju.

Tome je od velike pomoći bio i štand Srbije na 250 kvadrata centralnog sajamskog prostora, neposredno uz štand grada domaćina. Tu su posetioci mogli da se upoznaju sa delatnošću naših najjačih kompanija. Pored „PSP — Farmana“, čija je osnovna delatnost građevinarstvo, po čemu je već godinama dobro poznat na ruskom tržištu, poslovnim ljudima na forumu su se predstavili i „Er Srbija“, Aerodrom „Nikola Tesla“, „Energoprojekt“, „Telekom Srbija“.

Bili smo na oku oko 600 direktora najvećih svetskih kompanija, a štand su obišli brojni biznismeni, ali i visoki zvaničnici Rusije i ruskih regiona.

Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala