Antiruska histerija u NATO-u, a za Srbiju imaju deset minuta...

© REUTERS / /Jonathan ErnstNATO samit u Briselu
NATO samit u Briselu - Sputnik Srbija
Pratite nas
Na dnevnom redu prolećnog zasedanja Parlamentarne skupštine NATO-a u gruzijskoj prestonici Tbilisiju našao se i izveštaj Odbora za ekonomiju i bezbednost ovog tela o Srbiji.

U izveštaju čiji je predlog sačinio britanski parlamentarac Ričard Benion Srbija se smatra odgovornom za sve napetosti na Balkanu. Naša delegacija je najavila brojne amandmane na ovaj izveštaj, koji je narodni poslanik Vladimir Đukanović, član naše delegacije na trodnevnom skupu PS NATO-a, ocenio kao jednostran i proizvoljan.

Srbija je kao tema bila prisutna desetak minuta na zasedanju Odbora za ekonomiju i bezbednost, kaže Đukanović. Predsedavajući Odbora i njegovi saradnici su, kako kaže, ozbiljno shvatili primedbe srpske delegacije. Đukanović nije siguran da će verzija Benionovog izveštaja koja je predstavljena u Tbilisiju, biti i usvojena na jesenjem zasedanju PS NATO-a u Bukureštu.

NATO - Sputnik Srbija
NATO-ova „cigla u zidu” za rušenje Srbije

„Vidim da su prilično pažljivo slušali na Odboru. Inače, koliko im je Srbija bitna govori i to da će 12. juna u Beograd doći predstavnici Odbora u najjačem sastavu. Biće ovde tri dana i imaće posete na najvišem mogućem nivou. Oni uvažavaju Srbiju, sa potpuno različitim gledištem u odnosu na ranije. Znaju da od nas mnogo toga zavisi. Nije to potcenjivački odnos. Veoma su spremni da nas saslušaju i znaju da smo najbitniji u regionu“, kaže Đukanović.

Na zasedanju PS NATO-a i dalje je na delu antiruska histerija, sumira Đukanović utiske iz Tbilisija, u kojoj najviše dominiraju, kako kaže, baltičke države, donekle Gruzija, a posebno Ukrajina.

Za takve stavove prema Rusiji, kaže Đukanović, ove zemlje imaju američku i britansku podršku. Druge evropske zemlje i dalje osuđuju Rusiju, ali, kako kaže, ne tako oštro kako bi neki voleli.

Lideri zemalja-članica NATO-a ispred novog sedišta Alijanse u Briselu - Sputnik Srbija
Samit NATO nezadovoljstva

„Na primer, predsednik ukrajinskog parlamenta Andrej Parubij tražio je da se Rusiji uvedu još žešće sankcije i nije naišao na neko preterano odobravanje“, kaže Đukanović.

Najsnažnija poruka skupa je da svaka članica NATO-a mora da izdvoji dva odsto BDP-a za vojne potrebe, dodaje, što je naišlo na otpor španskih, portugalskih i francuskih parlamentaraca.

„Oni su imali tezu da dosta doprinose u ljudstvu i da nema smisla uvoditi nove namete, međutim, tu nema kompromisa. Ali iznenađenje je gruzijsko udvorištvo. Gruzija insistira da izdvajanje bude čak šest odsto, a da se od tih šest odsto oko dvadeset odsto izdvoji za opremanje vojske“, kaže Đukanović.

Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala