U mreži gasovoda Balkan „crna rupa“

Energija Sputnjika - Aleksej Grivač i Dušan Daković
Pratite nas
Srbija mora vrlo brzo da nađe načina da obezbedi energetsku stabilnost ukoliko 2019. godine zaista dođe do obustave snabdevanja gasom preko Ukrajine. U ovom trenutku najrealnija opcija bila bi proširenje podzemnog skladišta gasa „Banatski dvor“.

Po nalogu ruskog predsednika Vladimira Putina „Gasprom“ je počeo sa polaganjem cevi za prvu liniju gasovoda „Turski tok“, koji će od ruske obale Crnog mora stizati do Turske. U planu je i druga cev, kojom će takođe stizati 15,75 miliona metara kubnih prirodnog gasa, a koji će biti namenjen evropskim potrošačima.

O tome kako će taj gas biti transportovan od gasnog haba na tursko-grčkoj granici Jelica Putniković je u emisiji „Energiji Sputnjika“ razgovarala sa Dušanom Dakovićem, urednikom „Biltena“ Nacionalnog naftnog komiteta Srbije i dugogodišnjim dopisnikom Tanjuga, i Aleksejom Grivačem, zamenikom generalnog direktora Fonda nacionalne energetske bezbednosti.

Gasovod Turski tok - Sputnik Srbija
Rusija započela izgradnju morskog dela „Turskog toka“

Dušan Daković kaže da gas koji će poteći prvom cevi „Turskog toka“ već ima zagarantovane kupce.

„Tih 15,75 milijardi kubnih metara gasa godišnje zapravo će zameniti ono što Turska sada dobija preko Transbalkanskog gasovoda. Dakle, reč je o osiguranoj potrošnji gasa i nema nikakvih prepreka da taj projekat počne sa realizacijom. Za drugu cev ’Turskog toka‘ sa istim kapacitetom protoka gasa takođe postoji adekvatno tržište, ako se uzmu u obzir potrošnja gasa u Evropi i ranjivost tržišta Južne Evrope u slučaju prekida transporta tog energenta preko Ukrajine. Ekonomska logika izgradnje druge cevi postoji, a politička je jasna sama po sebi“, objašnjava Daković.

Kada je reč o tome kako bi „Gasprom“ mogao da produži „Turski tok“ u Evropu, Aleksej Grivač, zamenik generalnog direktora Fonda nacionalne energetske bezbednosti, kaže da ne bi trebalo isključiti mogućnost da bi infrastruktura Transjadranskog gasovoda mogla biti iskorišćena za transport ruskog gasa na ciljna tržišta u južnu Italiju, kao i na jug Balkanskog poluostrva. Međutim, trenutno nema nikakvih konkretnih dogovora na tu temu.

Turski tok - Sputnik Srbija
Britance „žulja“ Turski tok

On dodaje da je neodlučnost evropskih kolega dovela do toga da je na čekanju još jedan projekat — „Tesla“ gasovod od Grčke do Austrije, koji bi išao preko teritorije Makedonije, Srbije i Mađarske.

„Taj projekat je uključen u spisak projekata od opšteg interesa za EU, ali do sada nije bilo nikakvih konkretnih koraka koji bi vodili ka realizaciji te zamisli. Pristalice tog projekta nisu mogle da ga pokrenu i zbog toga što nisu uspeli da dobiju novčana sredstva iz evropskih fondova, za razliku od nekih drugih. ’Tesla‘ bi se mogao posmatrati i kao jedna od mogućnosti opšteg razvoja infrastrukture u regionu i jako dobar potez za infrastrukturnu mapu Balkana, jer ako se pogleda mreža postojećih gasovoda Evrope, Balkan je za sad neka vrsta ’crne rupe‘ sa vrlo slabo razvijenom mrežom magistrala za transport gasa“, ističe Grivač.

Na pitanje da li će ruski „Gasprom“ u potpunosti obustaviti isporuke gasa gasovodima kroz Ukrajinu kada budu završeni „Severni tok 2“ i „Turski tok“, Aleksej Grivač kaže da ako bude rasla potreba za izvozom ruskog gasa, mogućnost transporta preko teritorije Ukrajine može biti sasvim prihvatljiva.

Ministar rudarstva i energetike Aleksandar Antić - Sputnik Srbija
Antić: Pažljivo pratimo gradnju gasovoda Turski tok

„Odluka o tome da li zaustaviti tranzit gasa ili ne u velikoj meri zavisi od ukrajinskih vlasti i njihove spremnosti da konstruktivno pregovaraju. Zadatak ruske strane je da osmisli pristup rešavanju tog pitanja tako da uvek ostane mogućnost za neko alternativno rešenje. Izgradnja ’Severnog toka‘ i ’Turskog toka‘ stvoriće uslove da Ukrajina bude jedna od mogućih opcija, a da produžavanje ugovora koji ističe krajem 2019. godine bude tek jedan posao, komercijalna priča sa minimum primesa politike. Ruska strana govori da je spremna za pregovore i da nastavi transport gasa preko teritorije Ukrajine do nekih evropskih država, ukoliko bude bilo dodatne potrebe za ruskim gasom. Međutim, za tako nešto je neophodno unapred pravno sve pripremiti i napraviti uzajamno prihvatljiv, dugoročni ugovor, koji bi regulisao transport i kupovinu gasa od strane evropskih partnera“, objašnjava Grivač.

Dušan Daković napominje da je izgradnja drugog kraka „Turskog toka“, kao i bilo kog drugog gasovoda, na dugom štapu. Zato, kaže, Srbija mora vrlo brzo da nađe načina da obezbedi energetsku stabilnost ukoliko 2019. godine zaista dođe do obustave snabdevanja gasom preko Ukrajine. Prema Dakovićevim rečima, u ovom trenutku najrealnija opcija bila bi proširenje podzemnog skladišta gasa „Banatski dvor“, odnosno izgradnja još jednog skladišta gasa koje bi se punilo tokom leta, kada je gas jeftiniji.

 

Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala