Turska nije rob: Erdogan se oprašta od Evrope

© AFP 2023 / ADEM ALTANPredsednik Turske Redžep Tajip Erdogan
Predsednik Turske Redžep Tajip Erdogan - Sputnik Srbija
Pratite nas
Turski predsednik Redžep Tajip Erdogan je u obraćanju novinarima tokom posete Nju Delhiju izjavio da će građani njegove zemlje odluku o članstvu u Evropskoj uniji doneti na referendumu.

On je optužio Uniju da nije „ni iskrena ni poštena“ u odnosima s Ankarom, i da Turska nije „rob koji čeka pred vratima“. 

„Referendum o članstvu Turske u evropskom bloku biće nalik ’bregzitu‘“, poručio je Erdogan briselskim zvaničnicima.

Na pitanje Sputnjika šta bi to tačno moglo da znači, odnosno da li turski predsednik planira da pomenuti referendum raspiše uskoro, ili možda želi da sačeka da mu Brisel prvi ponudi nešto konkretno, Slobodan Janković s Instituta za međunarodnu politiku i privredu kaže da je takva mogućnost, u suštini, odavno otpisana.

Predsednik Turske Redžep Tajip Erdogan na sastanku u Istanbulu - Sputnik Srbija
Erdogan poručio EU: Nova poglavlja ili zbogom

„Ako bi Turska čekala da je EU pozove, pa… Mogla bi da čeka i narednih sto do dvesta godina! I sam Erdogan je pre nedavnog referenduma na kojem je odlučivano da li će on postati neka vrsta monarha, to jest predsednik sa veoma velikim ovlašćenjima, u više navrata najavljivao referendum u Turskoj o smrtnoj kazni. A poznato je i da je, s druge strane, EU u više navrata poručivala da ukoliko Turska uvede smrtnu kaznu, to automatski za sobom povlači prekid pristupnog procesa. E sad, ovo što je Erdogan najavio može da se odnosi i na taj referendum o smrtnoj kazni, a može da znači i da će zaista biti referenduma o članstvu u EU — ali u oba slučaja, rezultat će biti praktično isti. Mislim da je to sada već svima jasno“, kaže Janković za Sputnjik.

On dodaje da je nakon dugogodišnje kampanje Erdoganovog režima, čiji je cilj bio da članstvo zemlje u Evropskoj uniji u percepciji većine Turaka postane krajnje nepopularna opcija, situacija u toj zemlji sada „sazrela“ do te mere da turski predsednik praktično ima odrešene ruke za jedan ovakav potez.

„On, jednostavno, želi da pripremi tursku javnost za ranije najavljeni prekid zvanično proklamovane politike pristupanja Evropskoj uniji. Mislim da je to bio jedan od glavnih dugoročnih strateških ciljeva njegove stranke AKP još otkad je došla na vlast 2002. godine. Dakle, oni su taktički sarađivali s Unijom u vreme kad je trebalo da se smanji uticaj turske vojske, i u tome su, naravno, uspeli — a s druge strane, učinili su sve da do pristupanja Turske Uniji ne dođe. Doduše, tome je sa svoje strane prilično doprinela i sama Evropska unija…“, kaže Slobodan Janković.

Naš sagovornik objašnjava da Erdogan ne želi Tursku u — kako je on vidi — „dvoličnoj i neiskrenoj“ EU:

Turski predsednik Redžep Tajip Erdogan - Sputnik Srbija
Erdogan: Pravi se podela na Istok i Zapad

„Erdogan i ljudi oko njega decidirano ne žele — doduše, to ne želi ni Evropska unija, ali sada ne govorim o njima — da Turska jednog dana uđe u EU. Oni su do sada tražili, i nalazili, načine da podršku za taj proces unutar zemlje polako oslabe, i ona jeste iz godine u godinu sve manja. A sada hoće da prikažu EU onakvom kakva ona u suštini i jeste: dvolična. Ona je jedan neiskren partner koji javno govori o tome da navodno postoji neka budućnost Turske u Evropskoj uniji, dok u Briselu zapravo više niko u to ne veruje. Dakle, jednostavno rečeno: Erdogan planski priprema javnost u Turskoj za prekid te priče“.

Upitan da li bi trajno odustajanje Turske od namere da uđe u EU moglo da ugrozi sporazum Ankare i Brisela o zadržavanju miliona migranata na turskoj teritoriji, Janković kaže:

„Sporazum o migrantima svakako može da opstane, nevezano za pitanje pristupanja Turske Evropskoj uniji. To apsolutno nema veze jedno s drugim jer je u pitanju bilateralni sporazum, isti kao oni koje Evropska unija i pojedine njene zemlje-članice potpisuju s različitim državama, pogotovo tokom poslednjih šest meseci. Na primer, potpisan je takav dokument s Egiptom, zatim sa vladom u Libiji koju evropske vlasti priznaju, takođe i sa Nigerom, a trenutno pokušavaju da postignu dogovore i s Tunisom i Alžirom“, objašnjava Slobodan Janković.

Upitan kako vidi Erdoganovu dugoročnu strategiju — dakle, ako ne Evropa, šta onda?— Janković na kraju razgovora za Sputnjik ocenjuje da veoma često pominjane „neoosmanske pretenzije“ Ankare u poslednje vreme dobijaju novu, moderniju formu.

„Turskoj je pre svega potrebna konsolidacija na unutrašnjem planu. Da li će do nje i doći, to je sad veliko pitanje. Ja mislim da je ta zemlja sada, između ostalog i zbog Erdoganovih poteza, na unutrašnjem planu veoma destabilizovana. Međutim, ono što bi oni generalno želeli da postignu je definitivno stvaranje neke vrste ’sopstvene unije‘ zemalja koje bi bile vezane ekonomski, kulturno i politički za Tursku, a to su države u njihovom neposrednom okruženju i države na prostoru bivšeg Osmanskog carstva, u vreme kad je ono bilo u svom najvećem rasponu. Dakle, plan im je da postupno i dugoročno stvaraju neku vrstu ’turske unije‘“, kaže na kraju razgovora za Sputnjik Slobodan Janković, istraživač na Institutu za međunarodnu politiku i privredu.

Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala