Možda je tačno da, kao što je rekao Tolstoj, srećne porodice liče jedna na drugu, dok je svaka nesrećna na svoj način, ali kada govorimo o državama veoma lako uočavamo sličnosti koje postoje kada u njima dođe do kriza.
Tako je i sa krizom u Makedoniji. Ne možemo da se otmemo utisku da makedonska kriza podseća na ukrajinsku, kao i da te dve zemlje podsećaju jedna na drugu. I jedna i druga nastale su u raspadu većih državnih tvorevina (SSSR-a i Jugoslavije), i jedna i druga prvi put u istoriji ostvarile su nezavisnost u svojoj krajem 20. veka.
Prema rečima istoričara Aleksandra Rakovića, Makedonija i Ukrajina se mogu delimično uporediti. Među njima postoje i fundamentalne razlike, kaže on.
„Prva razlika je veličina tih država. Ukrajina je jedna od najvećih država u Evropi, Makedonija je jedna od manjih, i po teritorijalnoj rasprostranjenosti, i po broju stanovnika“, kaže on i dodaje da u Ukrajini postoji najmanje četiri identiteta stanovnika.
Zapadna Ukrajina nastanjena je unijatima koji se smatraju bližim Poljacima nego Rusima; centralni deo Ukrajine nastanjen je većinskim stanovništvom koje sebe smatra srodnim Rusima, ali nisu spremni da žrtvuju svoj ukrajinski identitet, dok u Donbasu i oblastima oko Harkova i Odese većinsko stanovništvo čine oni koji sebe vide kao deo ruskog sveta. Na kraju, četvrta celina sada je deo Rusije — Krim, čije se većinsko stanovništvo smatra Rusima, opisuje Raković.
![Borbe u Donbasu Borbe u Donbasu - Sputnik Srbija](https://cdn1.img.sputnikportal.rs/img/110934/44/1109344421_0:0:3076:2047_600x0_80_0_0_edb9c1a79b967edf51297aa6a5d8feb2.jpg)
„Vidimo, dakle širok spektar identiteta koji ide od ekstremno ukrajinskog i antiruskog do ruskog. S tim u vezi, prilike u Ukrajini su veoma specifične i u etničkom smislu, najspecifičnije su u tom delu Evrope“, kaže Raković.
U Makedoniji postoji dva identiteta — makedonski i albanski.
„Kod samih Makedonaca, čini se da je odnos okrenutosti ka susednim narodima, okrenut izvesno ka Srbima. Život u Jugoslaviji učinio je svoje, i iako Makedonci dele sličan jezik sa Bugarima, kulturološki su se definisali kao deo šireg jugoslovenskog identiteta i vide sebe najbližim Srbima“, kaže Raković.
![Sukobi demonstranata i policije u Kijevu Sukobi demonstranata i policije u Kijevu - Sputnik Srbija](https://cdn1.img.sputnikportal.rs/img/111009/46/1110094664_0:0:3954:2943_600x0_80_0_0_82a3c2a2ac3a06b6eebe8fa915e4541d.jpg)
Albanci u Makedoniji pak sebe smatraju delom širom albanske celine i rade, zajedno sa Albancima sa Kosova i iz Albanije, na stvaranju „Velike Albanije“.
„Dok se Makedonci bore za očuvanje celovitosti svoje države i ne dovode u pitanje identitet makedonskih Albanaca, oni koji se u Ukrajini bore za Ukrajinu kakva danas jeste, potpuno dovode u pitanje identitet Rusa u Ukrajini. To su, opet, neke razlike koje su izričite na primeru Makedonije i Ukrajine“, kaže Raković.
Još jedna sličnost nameće se posmatračima — i Ukrajina i Makedonija zapale su u krizu koja preti njihovim raspadom. I Ukrajina i Makedonija bile su stabilne dok su bile delovi većih celina (SSSR-a i Jugoslavije). Sa rasplamsavanjem kriza, postavljeno je i pitanje njihove održivosti kao nezavisnih državnih entiteta.
„Kada je reč o Ukrajini, vidi se — ne može da opstane kao jedan entitet. Ona je već sada rascepkana: Krim je prisajedinjen Rusiji, iako Zapad to ne prihvata; Donbas se nalazi pod kontrolom ruskog dela ukrajinskog naroda. A pitanje je šta će biti sa zapadnom i centralnom Ukrajinom, zato što ni ti entiteti nisu isti. Na zapadu se govori ukrajinskim jezikom, u centralnom delu govori se uglavnom ruskim. Već se sada vidi da je to duboko podeljeno društvo“, objašnjava Raković.
Kada je reč o Makedoniji, Raković misli da ima nade da ona ostane celovita država, ali da će za opstanak Makedonije biti potrebna neka vrsta, kako kaže, labave integracije sa Srbijom.
![Demonstranti u makedonskom sobranju u Skoplju Demonstranti u makedonskom sobranju u Skoplju - Sputnik Srbija](https://cdn1.img.sputnikportal.rs/img/111096/66/1110966624_0:0:4808:3000_600x0_80_0_0_b4be1f6531978957f4d03fffffa0d17f.jpg)
„Ne da ona bude deo neke nove Jugoslavije, pre svega, Beograd nema namere ništa da nameće Skoplju, ako Makedonci žele da budu u zajednici sa Srbima, dobro su došli. Ali mislim da je neki okvir koji bi činili Srbija, Crna Gora, Republika Srpska i Makedonija garant sigurnosti“, kaže Raković.
Za razliku od Makedonije, Ukrajina nema sa kim da ide u integracije, kaže Raković.
„Videli smo prošle godine da Holandija nije prihvatila da Ukrajina postane pridruženi član EU. Samim tim, EU nije prihvatila nikakve integracije sa Ukrajinom“, zaključuje Raković.