Branitelji „pucaju“ na slobodu srpskih „Novosti“

Pratite nas
Tekstovi u tom nedeljniku odudaraju od zvaničnog narativa u Hrvatskoj i zato iritiraju i smetaju tamošnjim desničarskim i braniteljskim udruženjima. Tužba protiv njegovih komentatora samo je nastavak višegodišnje negativne kampanje protiv tog medija.

Feral tribjun po drugi put!

Ustaše - Sputnik Srbija
Ustaše podigle glavu, Srbi se plaše progona

Tako sagovornici Sputnjika Denis Kuljiš i Zoran Panović vide pisanje i delovanje samostalnog nedeljnika „Novosti“ koji u Hrvatskoj izdaje Srpsko nacionalno veće i protiv čijih autora Borisa Dežulovića, Viktora Ivančića i Milorada Krstulovića su predstavnici nekoliko braniteljskih udruženja podneli krivičnu prijavu Državnom tužilaštvu.

Nema nikakvog uporišta u zakonu da nekome zabranite da iznosi bilo kakva mišljenja, kaže hrvatski novinar Denis Kuljiš i dodaje da ne vidi na koji bi zakonski paragraf mogli da se pozovu branitelji, jer ne možete nekoga da optužite za neki apstraktni prekršaj.

Politički pritisak na Plenkovića

Redakcija „Novosti“ odbacila je optužbe da Dežulović, Ivančić i Krstulović u tekstovima „šire mržnju i netrpeljivost prema hrvatskom narodu i državnosti“ i navela da je reč o nastavku orkestrirane kampanje protiv tog lista s nacionalističkih pozicija i napadu na slobodu govora.

„Potpuna je besmislica da nekoga tužite zbog onoga što on piše ili namerava da napiše ili piše duže vremena. To je jako teško dokazati na bilo kojem sudu. To je kao širenje govora mržnje“, napominje Kuljiš za Sputnjik.

Glavni ulaz u logor III Ciglana - Jasenovac - Sputnik Srbija
Evropska Hrvatska plaća za Pavelićeve zločine

Predsednik županijske podružnice Hrvatskog društva logoraša srpskih koncentracionih logora Ivan Turudić, pored zahteva za krivični postupak protiv trojice komentatora „Novosti“, zatražio je od Vlade Hrvatske da uskrati tom nedeljniku finansijska sredstva koja dodeljuje Savet za nacionalne manjine.

„Što se tiče finansiranja, to je politička stvar. To je zapravo pritisak na Vladu, koja računa na tu braniteljsku populaciju kao svoju izbornu bazu, da uskrati novac Novostima“, ističe Denis Kuljiš.

Pisanje u „Novostima“, dodaje Kuljiš, izlazi daleko van okvira manjinske politike, zbog čega se i finansiraju.

„Sa druge strane, ne možete zabraniti ako je neko recimo Čeh, pa piše u Češkom listu, da piše o bilo čemu. Ne možete zabraniti ni da neko ko nije Čeh piše u češkom manjinskom listu o bilo čemu“, rezonuje Kuljiš.

To je dosta besmisleno, smatra on, ali je politički pritisak na Vladu, na Plenkovića, da kaže zašto finansira „Novosti“.

Tanjug - Sputnik Srbija
Tanjug javlja: Ubijeno je novinarstvo

Kritika Vlade koju finansira Vlada

„Ma gledajte, bila bi situacija puno lakša da ’Novosti‘ u suštini nisu zamenile Feral tribjun, pa je to postao opozicioni list koji se bavi svim ovim pitanjima koja muče levu opoziciju. Reč je o ljudima i pozicijama koje su jugonostalgičarske. Meni to ne smeta, ali braniteljima ide na živce što se to finansira iz fonda koji je za manjinsku politiku“, tvrdi Denis Kuljiš.

Međutim, zaključuje on, to se ne može razdvojiti, jer ako žele manjinske novine koje zastupaju neke opšte opozicione stavove, to se ne može sprečiti.

Srpske „Novosti“, kako ih naziva novinar Zoran Panović, na neki način su postale vrsta najneobičnijih novina u Hrvatskoj, a samim tim i u regionu.

Razlog za to je, tumači Panović za Sputnjik, što taj nedeljnik ne uzima konvencionalnu strategiju manjinskih medija, a to je da se bave folklorom i tradicijom, već su aktivni sudionici u političkom životu Hrvatske. Na taj način, dodaje Panović, oni utiču na taj život i svojim stavovima iritiraju.

„Naravno da te teme kojima se bave Boris Dežulović i Viktor Ivančić izazivaju takve reakcije i to je na neki način Feral tribjun po drugi “, tvrdi Panović za Sputnjik.

Oluja - iza hrvatske vojske ostale su spaljene i porušene kuće - Sputnik Srbija
Zauzeto, Hrvat!

Tekstovi i stavovi u „Novostima“, prema njegovom mišljenju, odudaraju od zvaničnog narativa u Hrvatskoj koji je u dobroj meri tabloidiziran.

„To znači da o domovinskom ratu nema diskusije, domovinski rat je u Hrvatskoj neupitan, a svaka priča koja se na neki način odnosi kritički prema Hrvatskoj u ratu i koja se odnosi prema tipovima vlasti u toj zemlji i prema nekim pojavama koje se u toj zemlji dešavaju i koje nisu naivne, koje su vrlo zloslutne, to mora da izazove takve reakcije, jer bi ljudi voleli oficijelni narativ“, podvlači Panović.

Voleli bi, ukazuje Panović, da postoji manjinski list koji se bavi folklorom i koji ne zapitkuje i ne propitkuje mnogo.

„To je staro pitanje odnosa prema manjinskim politikama. Želimo li getoizirane manjinske zajednice ili da su one u širokoj interakciji sa ostalim delovima društva i imaju apsolutno pravo da se kritički odnose prema društvu u kojem žive i kojem pripadaju. Srbi u Hrvatskoj apsolutno u ovom trenutku pripadaju Hrvatskoj i nemaju ambicija drugog tipa“, zaključuje Panović.

 

Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala