Ne verujte deci, pozovite 19833!

Sputnjik intervju - Tatjana Matić i Željka Košutić
Pratite nas
Svako treće dete je žrtva neke vrste uznemiravanja na internetu, a svaka četvrta devojčica pristane da se nađe sa nepoznatom osobom koju je upoznala preko društvenih mreža, to je samo jedan od razloga za osnivanje Nacionalnog kontakt centra za bezbednost dece na internetu, koji počinje da radi u ponedeljak, 27. februara.

Preko Nacionalnog kol-centra, besplatnim pozivom na broj 19833, roditelji i deca moći će da telefonom, ali i imejlom, video-pozivom, na društvenim mrežama i na sajtu prijave uznemiravanje i neprimerene sadržaje. Ministarstvo telekomunikacija je prošle godine iniciralo donošenje Uredbe o bezbednosti i zaštiti dece na internetu, a jedna od mera je upravo osnivanje Centra, objašnjava u emisiji „Sputnjik intervju“ državna sekretarka u Ministarstvu trgovine, turizma i telekomunikacija Tatjana Matić.

Erotika - Sputnik Srbija
Kako zaštiti decu od pornografije? Nikako

„Moram da naglasim da su pozivi iz svih mreža besplatni i da su nam u ovom projektu pomogli Ministarstvo zdravalja, Ministarstvo za rad i socijalnu politiku, Ministarstvo obrazovanja, MUP i Tužilaštvo, sve službe će raditi koordinirano. Do sada je identifikovano nekoliko vrsta nasilja na internetu, uznemiravanje, slanje uvredljivih poruke, a deca se često susreću sa proganjanjem, isključivanjem iz društva. Problemi krađe identiteta, seksualno uznemiravanje i pedofilija, direktno će biti usmereni na MUP, odnosno Tužilaštvo“, objašnjava Matićeva.

Doktorka Željka Košutić, koja je šefica Kabineta za zaštitu dece od zlostavljanja i zanemarivanja u Institutu za mentalno zdravlje, kaže da se stručnjaci te ustanove sve češće susreću sa posledicama koje nepravilno i nekontrolisano korišćenje interneta ostavlja na decu. Najvažnije je da roditelji reaguju na vreme. Kod dece se javlja poremećaj sna, ne idu u školu, a kasnije se vidi da je razlog to što dugo vremena provode na internetu, kaže doktorka za Sputnjik.

© Sputnik / Aleksandar MilačićDr Željka Košutić, šef kabineta za zaštitu dece od zlostavljanja i zanemarivanja u Institutu za mentalno zadravlje
Dr Željka Košutić, šef kabineta za zaštitu dece od zlostavljanja i zanemarivanja u Institutu za mentalno zadravlje - Sputnik Srbija
Dr Željka Košutić, šef kabineta za zaštitu dece od zlostavljanja i zanemarivanja u Institutu za mentalno zadravlje

„Danas su popularne igrice koje se igraju u grupama, sa decom i ljudima širom sveta, koji žive u različitim vremenskim zonama. Često da bi se igrala deca ostaju budna cele noći, dolazi do pada funkcionalnosti u školi. Roditelji treba da primete da deca menjaju ponašanje. Deca, pa i odrasli, uče po modelu, oponašaju odrasle, filmove, pa i igrice, kao što su se nekada igrala rata ispred zgrade, ali sada u virtuelnom svetu, digitalne tehnologije omogućavaju da izmislite svoj identitet, da budete nova osoba, ono što želite, ako niste prihvaćeni da budete voljeni. Tamo možete da budete viši, niži, mršaviji, deblji, da se bolje osećate. A ako se bolje osećate, to je mesto na koje bežite od realnosti“, objašnjava doktorka Košutić.

Ona dodaje da roditelji treba da prate šta deca rade na internetu. Veoma je važno što duže kontrolisati njihovo prisustvo na društvenim mrežama, treba, ako je moguće, imati i njihovu šifru, kako biste mogli da kontrolišete da li prihvataju za prijatelje ljude koje ne poznaju lično, upozorava doktorka Košutić.

„Roditelji koji dođu u Institut za mentalno zdravlje najčešće kažu, ’ali ja sam verovao‘. Ovde se ne radi o poverenju, jednostavno dete u određenom uzrastu neke stvari ne može da procenjuje, zato je neophodna roditeljska kontrola. Ako je dete u osetljivom uzrastu, ako u školi nema prijatelje, ili ima problem u porodici, a na internetu ima divnu osobu koja je, prema slici, njenog uzrasta, razume je i teši, naravno da će to biti mesto gde će bežati od realnosti. Deca se najčešće zato i nalaze sa nepoznatim osobama“, objašnjava doktorka Košutić. 

© SputnikTatjana Matić
Tatjana Matić - Sputnik Srbija
Tatjana Matić

Ona dodaje da deca to prihvataju kao istinu, i da se zato dešava da dolazi i do seksualnog nasilja, ali najčešće se dešava da su deca izložena vršnjačkom nasilju. Prihvatanje vršnjaka deci je od osme godine života izuzetno važno, zato se trude da se na bilo koji način dopadnu vršnjacima. Ovaj način ponašanja može dovesti i do fizičkog nasilja. Operateri Nacionalnog kol-centra moći će da prepoznaju gde vodi određeno ponašanje, jer je reč o koordinaciji u koju je uključeno više stručnih službi, kaže sekretarka Matić.

„Operateri su prošli obuke različitih profila, pre svega da bi znali kako da komuniciraju na ovako osetljive teme, zatim su prošli obuke Tužilaštva i MUP-a u vezi sa prepoznavanjem pojava koje imaju elemente krivičnog dela, kako bi na najbolji način onoga ko se javi mogli da usmere na pravu stručnu službu koja može da pomogne u prevazilaženju problema. Tu je i stručna pomoć psihologa-volontera koje je na ranijim projektima angažovalo Ministarstvo prosvete. Ministarstvo zdravlja je delegiralo određene domove zdravlja i lekare posebno zadužene za ovu temu, centri za socijalni rad su takođe uključeni“, kaže Matićeva.

Digitalno nasilje: Od „kućne“ psovke do najcrnjeg zla

Ona dodaje da treba odati priznanje Odeljenju za visokotehnološki kriminal MUP-a, koje već dugo uspešno radi na ovim prestupima. Inače, resorno ministarstvo je kroz projekat „Klikni bezbedno“ još 2010. godine počelo da se bavi ovim problemom, kasnije ga je preuzela „Net patrola“. Nažalost, trend, ne samo kod nas, već i u svetu, jeste veliki porast zloupotrebe interneta. U poslednjih godinu dana digitalno nasilje se povećalo za 88 odsto u odnosu na prethodne tri. Ministarstvo telekomunikacija pokušava da predupredi probleme, a osnivanje Nacionalnog kol-centra samo je jedna od mera. Istovremeno se radi na izmeni zakona u ovoj oblasti, a u toku je procedura donošenja državne Strategije informatičke bezbednosti, čiji je veliki deo posvećen zaštiti bezbednosti dece na internetu.

Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala