Krst „težak“ devet vekova

Krst kneza Jovana Vladimira
Krst kneza Jovana Vladimira - Sputnik Srbija
Pratite nas
U kripti Hrama Svetog Jovana Vladimira u Baru večeras će premijerno biti prikazan dokumentarni film „Čuvari“, priča o porodici Andrović iz Veljih Mikulića kod Bara, koja čuva krst prvog srpskog kneza i prvog srpskog sveca Jovana Vladimira, vladara Duklje i Srbije, star više od 900 godina.

Reč je o drvenom krstu optočenom srebrom, koji je, prema predanju, knez Jovan Vladimir držao u rukama kada je pogubljen. Priča o tome kako je krst dospeo u ruke porodice Andrović veoma je živopisna, kaže u razgovoru za Sputnjik reditelj filma Miljan Gogić.

© Foto : Privatna arhivaMiljan Gogić
Miljan Gogić - Sputnik Srbija
Miljan Gogić

Vera i nevera

„Priča o krstu vezana je za priču o bugarskom caru Samuilu i njegovom sinovcu caru Vladislavu, koji je ubio kneza Vladimira. Vladislav mu je ovaj krst poslao kada ga je pozvao na pregovore, kao garant da mu se ništa neće dogoditi. Knez Vladimir mu je odgovorio da mu nije potreban zlatni krst, što mu je Vladislav prvobitno nudio, već da mu je dovoljan drveni. Vladislav mu je poslao drveni krst, a Vladimir je potom sa tim krstom otišao u Prespu, gde ga je Vladislav pogubio“, priča Gogić.

Među svedocima na pogubljenju bio je i sveštenik koji je ovu relikviju uzeo i poneo sa sobom. On je imao tri kćeri. Jednoj od njih je dao krst, a ona ga je kao miraz donela u porodicu Andrović, u kojoj se udala.

Vera Horvat, pesnikinja, autorka prevoda Slova o pohodu Igorovom, - Sputnik Srbija
Ruski knez o kojem je sanjao Njegoš (foto)

„Sveštenik je drugoj kćerki poklonio jezero pored Ulcinja, a trećoj devet bunara. To govori koliko je ovaj krst bio vredan. Porodica Andrović ga čuva već 900 godina i uvek samo dva njena člana znaju gde se relikvija krije“, objašnjava autor filma.

Čast i teret

O tome kakvo blago čuva porodica Andrović govori i podatak da su mnogi u proteklih devet vekova želeli da ga se domognu, da ga otmu ili otkupe, od Turaka, preko Nemaca i Italijana, potom režima Josipa Broza Tita, sve do aktuelnih crnogorskih vlasti.

Reditelj priča da je tek tokom snimanja filma, u razgovoru s Milom Androvićem, najstarijim članom ove porodice, zaduženim za čuvanje krsta, razumeo koliko je veliki teret koji ova porodica nosi.

Pisci Vladimir Kecmanović i Dejan Stojiljković - Sputnik Srbija
Ovo je vreme buke i besa, nemanjićkim dobom vladala mudrost

„Film sam počeo da radim pre gotovo sedam godina. Do priče sam došao sasvim slučajno. U jednom časopisu sam pročitao priču o balkanskom Romeu i Juliji. To su knez Jovan Vladimir i kćerka cara Samuila Kosara. Dok je Vladimir bio u zarobljeništvu kod Samuila, Kosara je jednom prilikom obilazila zatvorenike i, kada je ugledala kneza, zaljubila se u njega na prvi pogled. Kosara je molila oca da se uda za Vladimira, Samuilo je tu molbu uslišio i tako su spojena dva carstva. Priča o knezu Vladimiru ima tri važna segmenta: to je ova šekspirovska ljubav, zatim krst, kao i njegova vladavina, za koju kažu da je bila zasnovana na dobroti i lepoti“, priča reditelj i dodaje da mu je mnogo vremena bilo potrebno da stekne poverenje članova porodice Andrović i da dobije njihov pristanak da snima film.

Krst svetog kneza Jovana Vladimira iznosi se jednom godišnje, tokom litije na Dan Svete Trojice, na vrh planine Rumije. Učesnici u ovoj svetkovini okupljaju se u Veljim Makulićima dan ranije u popodnevnim satima. Prema predanju, na vrhu Rumije nekada je bila Crkva Svete Trojice, koju su, najverovatnije, srušili Turci.

Inicijator prenosa Blagodatnog ognja Branko Vukomanović - Sputnik Srbija
Na Vaskrs se sveće same pale

„Krst jeste jedinstven, ima svoje moći, ko veruje. Ja sam tek na kraju, kada smo išli da snimamo iznošenje krsta, osetio težinu koju nosi Milo Andrović, glavni čuvar krsta. To je nešto neverovatno i može se videti kroz film. Kada kažete da nešto čuvate, ljudi pređu preko toga. Milo mi je, međutim, iskreno, onako uz rakiju, ispričao koliki teret nosi. Na primer, jedan od rođaka je tražio od njega da mu dâ krst da ga čuva i Milo mu ga je dao. Nakon šest meseci rođak ga je pozvao i rekao mu da ne može više. Teret je ogroman upravo zbog toga što se krst štiti već vekovima“, objašnjava reditelj.

Dalaj lama kao nova inspiracija

Prethodni film Miljana Gogića „Zatvorska molitva“ nedavno je nagrađen na međunarodnom festivalu u ukrajinskom gradu Dnjepropetrovsku, a prošle godine je osvojio i „Zlatnog viteza“ na 25. međunarodnom filmskom festivalu na Krimu. „Zatvorska molitva“ je priča iz zatvora u Nišu, o osuđenicima koji su punih sedam godina predano radili na obnovi zatvorske crkve.

„Fascinantno je kada vidite da ljudi koji nisu umetnici, slikari, nego ’tatu majstori’, kako oni sebe zovu, uspeju da naprave tako nešto. Bilo mi je interesantno da dokumentujem njihov rad. Tek kada dođete tamo, shvatite kolike su dimenzije onoga što su uradili, kako su oslikane te freske“, kaže Miljan Gogić.

Reditelj se već priprema za snimanje narednog filma, i to u Indiji.

„Kada sam završio film ’Čuvari‘, osetio sam prazninu. Na sreću, sasvim slučajno, kod mene je došao prijatelj koji je rodom iz Indije, počeli smo da razgovaramo o indijskoj i tibetanskoj kulturi, o dalaj lami, i tako smo došli na ideju da napravimo dokumentarni film o tome. Film će se zvati ’Kako sam upoznao dalaj lamu‘. On se obratio vlastima za dozvolu za snimanje, dobili smo je, tako da se spremamo za put u Indiju početkom avgusta“, navodi Miljan Gogić.


Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala