Naročito oštru reakciju javnosti izazvalo je utvrđeno smanjenje naknada za majke sa troje i više djece za skoro 25 odsto, prema kojoj se naknada, koja sada iznosi 336, smanjuje na 264 evra, a naknada od 192 na 144 evra.
Sve to je najavio potpredsjednik Vlade Milutin Simović i objasnio da su plate visokih funkcionera, njih oko 800 (premijer, ministri, poslanici, sudije, tužioci, pomoćnici ministara, šefovi kabineta, predsjednik države…) umanjene za svega 8 odsto.
Najavljeno je i zamrzavanje zarada svih zaposlenih u javnom sektoru, putem ukidanja naknada za minuli rad od 0,5 odsto po godini staža. Smanjuju se i socijalna davanja, dok se akcize na mineralna goriva povećavaju, a uvodi se i dodatna akciza od 9 centi po litru za sva mineralna goriva, što ne znači samo da će ona poskupeti, već će povećanje cijena goriva uticati i na cijene gotovo svih drugih proizvoda.
Takođe, sve zarade koje prelaze iznos od 480 evra i dalje će se u Crnoj Gori se smatrati luksuzom, pa „krizni porez“ na njih od dodatnih dva odsto i dalje ostaje na snazi, dok se PDV na kompjutere i ostalu računarsku opremu povećava sa sadašnjih 7 na 19 odsto.
„Da je u pitanju značajno stezanje kaiša govori i činjenica da je planirani budžet za 2017. godinu, od oko 2 milijarde evra, čak manji od planiranog za tekuću godinu. Doduše, Skupštini još uvijek nije dostavljen ni predlog zakona o budžetu, kao ni prateći predlozi zakona, pa ta činjenica čak i u ovako ’krnjem‘ Parlamentu dovoljno govori u kakvom se stanju nalaze Crna Gora i njene javne finansije“, pojašnjava za Sputnjik Aleksandar Damjanović, potpredsjednik Socijalističke narodne partije. On podsjeća da je rok za dostavljanje predloga budžeta po zakonu istekao još 15. novembra.
Prema mišljenju našeg sagovornika, jasno je da Vlada pokušava da napravi takozvani „sanacioni plan“, koji je takođe bila dužna da uradi po Zakonu o budžetu prošle godine, i da, kako kaže Damjanović, za 127 miliona evra sanacije, odnosno „solidarnog tereta“, ceh treba da plate građani sa prosječnim i ispodprosječnim primanjima.
„Frapira činjenica da se od 700 miliona evra poreskoga duga i još od milijardu evra od sive ekonomije, dakle od milijardu i sedamsto miliona evra, tokom naredne godine planira povećanja poreskih prihoda od svega dvadesetak miliona evra, što jasno govori da se borba protiv sive ekonomije mjeri promilima“, naglašava Damjanović.
Na drugoj strani, kako kaže, planirano je da država prihoduje čak 32 miliona evra povećanjem cijene goriva, što je više od očekivane sume od povećanja poreskih prihoda, gdje će crnogorski građani naravno plaćati, kako precizira, „najskuplje gorivo u regionu“.
„Takođe je blamaža pokušaj Vlade da se kroz izmjenu Zakona o dječijoj i socijalnoj zaštiti umanje naknade za majke sa troje i više djece. Ukoliko se desi da 41 poslanik, koliko je neophodno za usvajanje tog akta, digne ruku za taj zakon, on tom rukom udara majke sa troje i više djece“, jasan je Damjanović.
Time je, kako kaže, predviđeno da se majkama godišnje uskrati 864, odnosno 576 evra, i da se maltene u istom nominalnom iznosu umanje naknade za majke i umanje zarade najvišim državnim funkcionerima, što najbolje govori o tome kako Vlada vidi usklađenost.
„Očekujem da poslanici koji su u Parlamentu 16. jula 2015. godine glasali za naknade majkama, gospodin Popović iz Liberalne partije i gospodin Nimanbegu iz ’Force‘, ostanu pri tim stavovima i da odole političkim i drugim pritiscima koje Vlada ovih dana pravi. Takođe, očekujem da dva pripadnika Bošnjačke stranke takođe odole tim pritiscima, jer su njihove kolege u Parlamentu prije godinu i po dana glasale za usvajanje nadoknada i jer su se u kampanji koju su imali na izborima hvalili tim činom“, opominje Damjanović.
Sada će, kaže naš sagovornik, biti interesantno videti kako Vlada misli da objedini 41 mandat koliko je neophodno da bi se umanjile naknade majkama.
„Ja sam već u trenutku kada je zakon usvojen u martu i aprilu rekao da će taj zakon živjeti koliko i izborna godina, a da će zarade biti umanjene naredne godine, i to se i ostvaruje. Mišljenja sam da funkcionerima treba smanjiti platu u mnogo većem iznosu, ali svakako ne podržavam da se na bazi toga ostvari svega 5 miliona uštede, iako je taj zakon koštao ovu državu čak 58 miliona evra“, ističe Damjanović.
Naš sagovornik se takođe osvrnuo i na najavu povećanja PDV-a za računarsku opremu. Prvo je, podsjeća, bilo saopšteno da neće biti izmjena i dopuna zakona o PDV-u, a onda se „stidljivo“ saopštilo da će ipak biti povećan PDV na uvoz kompjuterske opreme.
„Dakle, sa jedne strane, nešto što bi trebalo osloboditi PDV-a, kako bi Crna Gora ubrzala svoj tehnološki razvoj i dostigla razvijene zemlje, to se oporezuje po visokoj stopi, dok na drugoj strani imamo oslobađanje od PDV-a investitora koji grade hotele sa četiri zvjezdice i pet zvjezdica. To opet jasno govori o namjerama koje ima ova Vlada — ona je, u ekonomskom smislu, samo vlada kontinuiteta sa prethodnom“, zaključuje Aleksandar Damjanović na kraju razgovora za Sputnjik.
