Uslov Srbije je da kulturno blago SPC mora da bude vraćeno tamo odakle je spaseno ili da se smesti u odgovarajuće riznice SPC u Hrvatskoj, navode u Ministarstvu, povodom današnje izjave Ruže Tomašić, poslanice Evropskog parlamenta, da je za rešavanje otvorenih pitanja između Srbije i Hrvatske potrebno da Beograd vrati i „oteto“ kulturno blago.
Iz Ministarstva kulture navode da je na sastanku mešovite komisije „zaključeno da su stvoreni uslovi za povraćaj ukupno 533 predmeta arheološke zbirke Muzeja u Kninu, koji su privremeno smešteni u Narodnom muzeju u Beogradu, kao i arhivske građe iz Vukovara koja je privremeno smeštena u Arhivu Vojvodine“.
Predmeti koji će biti vraćeni u Knin, navode u dopisu Ministarstva upućenom Tanjugu, potiču sa lokaliteta Dolina, Polača, Vrpolje, Markovac i Burnum.
Postignut je dogovor, rečeno je Tanjugu u Ministarstvu, i da se prihvati zahtev porodice Desnica, tako da se u što kraćem roku naslednicima omogući povraćaj umetničke i arhivske kolekcije te porodice koja se trenutno nalazi na privremenom čuvanju u Muzeju Srpske pravoslavne crkve.
Istoričar umetnosti Nikola Kusovac, koji je bio član komisije za zaštitu kulturnog blaga koja je popisivala i sklanjala kulturno dobro sa ratom zahvaćenom području Hrvatske, kaže da je zajedno sa Slobodanom Mileusnićem uspeo da bez oštećena preseli u Srbiju dve ikonostaske celine iz 18 veka sa oko 100 ikona.
„Sve što smo uspeli da spasimo to smo popisivali u Narodnom muzeju u Beogradu i u Muzeju SPC. Kasnije je nešto od tog kulturnog blaga vraćeno u Hrvatsku, a većina artefakata je izlagana na izložbama i sada se nalazi u Bogosloviji u Sremskim Karlovcima“, kazao je Kusovac.
„Bio sam optuživan zašto sakupljam i spasavam samo pravoslavne vrednosti, ali nikada nisam uspeo da uspostavim komunikaciju sa Hrvatskim zavodom za zaštitu spomenika kulture“, kazao je Kusovac.
Za njega nema dileme da je eventualno vraćanje kulturnog blaga Hrvatskoj najbolje prokomentarisao pokojni patrijarh Pavle.
„On je jednom lepo rekao da će kada se vrati narod, tada biti i vraćene pravoslavni artefakti u crkve koje su još ostale cele u Hrvatskoj. Nisam siguran da bi bile bezbedni u muzejima, a kamoli u preostalim pravoslavnim hramovima u Hrvatskoj. Jednostavno nema Srba u Hrvatskoj koji bi štitili svoje pravoslavne svetinje“, kazao je Kusovac.
Potpisivanjem sporazuma između vlada Srbije i Hrvatske 2002. godine počeo je proces njihovog vraćanja. Tim dokumentom predviđeno je i osnivanje mešovite srpsko-hrvatske komisije za povraćaj kulturnih dobara.
Od 2002. do 2004. godine Republici Hrvatskoj vraćeno je više od 20.000 inventarnih jedinica, a od 2012. godine Hrvatska potražuje nešto više od 1.000 predmeta.
Najviše predmeta spaseno je iz Dalmatinske eparhije, zatim Osječkopoljske i baranjske eparhije i Slavonske eparhije.
Srbija je preuzela na sebe obavezu restauracije i konzervacije kulturnog blaga evakuisanog iz Hrvatske tokom operacija „Bljesak“ i „Oluja“, ali i drugih operacija na teritoriji današnje Hrvatske, dok je Hrvatska preuzela na sebe da obezbedi adekvatne uslove za povraćaj kulturnog blaga.
Izvor: Tanjug
