Šta se krije iza ruskog i kineskog pohoda na zlato

© AFP 2023 / FRANK RUMPENHORSTZlato
Zlato - Sputnik Srbija
Pratite nas
Dok stručnjaci predviđaju da će cena zlata nastaviti da pada tokom 2017. godine, Rusija i Kina sve većem tempom povećavaju svoje rezerve tog plemenitog metala. Šta se krije iza tog pohoda na kupovinu zlata?

Zlato se suočava sa konstantnim padom vrednosti: cena žutog metala je u utorak pala po drugi put.

„Deset meseci rasta vrednosti zlata je anulirano nakon što je zabeležen najveći mesečni pad njegove cene za više od tri godine, usled izbora Donalda Trampa za američkog predsednika, što je samo ojačalo negativne tendencije za taj metal“, objavio je Rojters u ponedeljak.

Zlato - Sputnik Srbija
Ruski naučnici pretvaraju ugalj u zlato

Sajt „Market voč“ ponovio je medijske naslove, naglasivši da postoji „verovatnoća povećanja kamatnih stopa Federalnih rezervi za sledeću nedelju“ i jačanja dolara tokom 2017. godine, što takođe može smanjiti potražnju za plemenitim metalom.

Međutim, svi ti izgledi nisu obeshrabrili Rusiju i Kinu da nastave kupovinu zlatnih poluga stabilnim tempom.

„On je to ponovo učinio. Putin je kupio zlato. Nije ga on lično kupio. Rusija je kupila zlato. Emisiona banka. I to ne tako malo — 48 tona za mesec dana. E, to je nešto. Moskva je dobavila oko 1,5 odsto svoje godišnje produkcije zlata“, napisao je za austrijski dnevnik „Prese“ Nikolaus Jilš u ponedeljak.

„To je bila najveća ruska kupovina zlata u skoro 20 godina“, naglasio je austrijski novinar. „U roku od 24 meseca, zlatne rezerve Kremlja su porasle za skoro 50 odsto“.

Prema Svetskom savetu za zlato, Rusija je akumulirala 1.542 tona zlata do novembra 2016. godine.

„Rusija je samo malo iza drugog po veličini kupca zlata na planeti. U međuvremenu, Kina je prikupila 1.840 tona“, istakao je Jilš.

Dakle, šta se krije iza tog pohoda na zlato?

Zlato - Sputnik Srbija
Američki milijarderi čuvaju zlato u bivšim švajcarskim bunkerima

Prema rečima ovog novinara, odgovor je jednostavan: zlato je omiljeno kao dugoročna investicija.

„A, naravno, zlato je i politički metal“, primetio je Jilš.

Oni koji žele da saznaju nešto više o tome u kojem pravcu se kreću svetski trendovi, treba da obrate pažnju na bankarske emisije, istakao je on. Novinar je skrenuo pažnju na činjenicu da su u 2010. godini svetske centralne banke promenile svoju strategiju i počele da akumuliraju zlato.

„To znači da su u većoj meri počele da kupuju zlato sa svetskog tržišta nego što ga prodaju na godišnjem nivou.“ 

Ovaj novinar je podsetio da su pre više od jedne decenije evropske centralne banke ograničile prodaju zlata nakon uvođenja evra u septembru 1999. godine. Naime, 1999. godine velike evropske centralne banke potpisale su Sporazum centralnih banaka o zlatu (CBGA 1) koji je ograničio količinu zlata koje su zajedno mogle da prodaju godišnje.

„Oni su naveli da zlato ostaje važan element globalnih monetarnih rezervi i složili se da ograniče svoje kolektivne prodaje do 2.000 tona u narednih pet godina, ili oko 400 tona godišnje“, piše na sajtu Svetskog saveta za zlato, kao i da je taj potez povučen radi stabilizacije tržišta zlata.

Austrijski novinar citira Davida Marša, stručnjaka za valute i suosnivača OMFIF (Službenog monetarnog i finansijskog institucionog foruma), koji je rekao da centralne banke danas kupuju 350 tona zlata godišnje.

Zlatne poluge - Sputnik Srbija
Kina računa na rusko zlato

„Radi se o dve stvari. Razvijene zemlje više ne prodaju zlatne poluge, dok ih veliki broj zemalja u razvoju kupuje. One to čine zato što nemaju potpuno poverenje u dolar iz političkih razloga“, kaže Marš.

Dmitrij Tulin, guverner Centralne banke Rusije, objasnio je ruski apetit za zlatom činjenicom da su „samo rezerve zlata potpuno osiguranje od političkog i pravnog rizika“.

Sa svoje strane, Kina je učinila svoju politika zlata transparentnijom i sada redovno objavljuje podatke o svojim rezervama zlata, ističe Jilš, dodajući da je tržište zlata u toj zemlji u ekspanziji. Osim toga, u aprilu 2016. godine Šangajska berza zlata utvrdila je novu referentnu cenu za zlatne poluge, trgujući tim plemenitim metalom u juanima.

Nedavno otvorena Šangajska berza zlata u velikoj meri se razlikuje od Londonske berze zlata u jednoj osnovnoj oblasti. U Šangaju kupci zlata imaju i fizičku isporuku istog, dok se London bavi fjučers ugovorima u zlatu zasnovanim na papiru. U Šangaju, „ono što kupite — to i dobijate, dok je na Zapadu zlato virtuelna roba“, kazao je za Sputnjik u septembru ove godine Tom Makgregor, komentator i urednik kineske televizijske mreže CNTV.

Takvi potezi Kine pokrenuli su spekulacije da ta zemlja ide na uvođenje zlatne podloge za juan. Međutim, prema austrijskom novinaru, te pretpostavke su neosnovane.

Pozivajući se na stručnjake, Jilš pretpostavlja da je aktuelni „pohod na zlato“ zemalja u razvoju uzrokovan psihološkim faktorima, a ne namerom uvođenja valuta sa zlatnim pokrićem. Novinar takođe predviđa da će cena zlata nastaviti da pada u 2017. godini. Ako ništa drugo, kako zaključuje, to je dobra vest za dugoročne investitore.

 

Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala