Makedonija: Izbori, ili referendum za budućnost

© REUTERS / Ognen TeofilovskiProtesti protiv vlade u Makedoniji
Protesti protiv vlade u Makedoniji - Sputnik Srbija
Pratite nas
Za nešto više od dve nedelje Makedonci će imati priliku da izaberu koga žele da ih vodi dalje — suverenistička stranka, ili stranka koja je pod zapadnim uticajem.

Izborna kampanja za vanredne parlamentarne izbore u Makedoniji, koji su zakazani iz trećeg pokušaja za 11. decembar, zvanično je počela pre tri dana, odnosno 21. novembra. Da li će Makedonija nastaviti ubuduće sa liderom VMRO—DPMNE Nikolom Gruevskim, ili će se Makedonci odlučiti za opoziciju koju predvodi lider SDSM-a Zoran Zaev, zavisiće od odluke oko 200.000  birača.

Pogled na reku Vardar u Skoplju - Sputnik Srbija
Zapad pritiska Skoplje da izađe iz krize

Politička „paraliza“ u Skoplju traje skoro dve godine i može se reći da je započela posle terorističkog napada u Kumanovu, a nastavljena skoro jednogodišnjim dnevnim  protestima opozicije na ulicama prestonice pod palicom opozicije, koja je selektivno iznela više od 26.000 audio-zapisa, na kojima je „navodno“ zabeležen način na koji su izbori 2014. godine „pokradeni“, ali su svedočili i o „korumpiranosti“ zvučnih imena iz vlade Gruevskog.

Posle intervencije ambasadora Amerike i EU, vodeće stranke vlasti i opozicije u Makedoniji napravile su čuveni dogovor iz Pržina u juna 2015. godine, na kome su četiri vodeće političke stranke u Makedoniji, Unutrašnja makedonska revolucionarna organizacija — Demokratska partija za makedonsko nacionalno jedinstvo (VMRO—DPMNE), Socijaldemokratski savez Makedonije (SDSM), Demokratska unija za integraciju (DUI—BDI) i Demokratska partija Albanaca (DPA—PDSH), postigle dogovor o održavanju vanrednih izbora. Uslov opozicije je bio da Nikola Gruevski, tadašnji premijer, podnese ostavku, da se srede birački spiskovi, i „oslobode “mediji, ali i da se oformi Specijalno tužilaštvo, koje će kao nezavisno telo preispitati navode iz objavljenih audio-zapisa opozicije. Izbori su od tada dva puta otkazivani na zahtev opozicije, jer navodno nisu bili ispunjeni uslovi vezani za biračke spiskove i slobodu medija (Gruevski je podneo ostavku vrlo brzo posle dogovora).

U kakvoj političkoj atmosferi Skoplje dočekuje izbore i šta nudi jedna, a šta druga politička opcija?  

Cvetin Čilimanov, bivši savetnik makedonskog predsednika Đorđa Ivanova, danas politički komentator, u razgovoru za Sputnjik kaže da je situacija prilično jasno podeljena — sa jedne strane je opcija VMRO—DPMNE, koja nudi kampanju okrenutu ka porodičnim ljudima, onima koji traže finansijsku stabilnost za sebe i svoju porodicu i stabilnost u državi. S druge strane, dodaje on, nailazi opozicija koja „ozbiljno“ luta.

„Opcija VMRO—DPMNE je uradila dosta u pogledu ekonomskih reformi i otvorila zemlju za privlačenje stranog kapitala. Ima dobre rezultate u suzbijanju nezaposlenosti i pokretanju privrede. Osim toga, oni su suverenistička opcija koja jeste za saradnju sa Evropom i drugim državama, ali smatra da unutrašnja politika ipak treba da se vodi unutar same države, a ne spolja, navodi naš sagovornik.

Skoplje sa pogledom na džamiju - Sputnik Srbija
Skoplje kara, Beogradu prigovara

Obrazlažući šta nudi opozicija koju predvodi Zaev, Čilimanov kaže:

„Socijaldemokratska opcija je već opcija koja ozbiljno luta sa svojom orijentacijom posle dugog niza poraza. U zadnjih nekoliko izbornih ciklusa oni idu putem toga da postaju partija koja se vodi od strane nekadašnje tajne policije iz devedesetih. Zloupotrebili su državnu bezbednost i Ustav Makedonije u saradnju sa stranim službama i ’uradili‘ jedan od većih ’upada‘ (prisluškivanje razgovora) u bezbednosni sistem zemlje. Ovo im nije prvi put, ali ovoga puta je bilo masovnije, a cilj je bio da se napadnu svi jači funkcioneri stranke na vlasti“, ističe on.

On kaže da SDSM nikad i nije bila stranka koja je u Makedoniji imala neku podršku birača, već da im je glavna podrška dolazila spolja, iz sličnih levih stranka u Evropi, tačnije, od političara te orijentacije koji sede u Evropskom parlamentu, ali i od odlazeće administracije iz kabineta uskoro bivšeg predsednika Amerike Baraka Obame.

„Oni su ovoj opciji dali ne samo političku podršku, već i dosta novca sa namerom da se sa vlasti skine postojeća opcija“, tvrdi Čilimanov, naglašavajući da sve što se u dešavalo u Makedoniji nije umanjilo podršku koju VMRO—DPMNE ima među građanima Makedonije. To, međutim, po njegovim rečima, ne važi za opoziciju.

„Opozicija je nastupila sa pozicije da su oni predstavnici EU i Amerike i da ih niko neće dirati. Međutim, rekao bih da se ta podrška koju su imali na početku sada istopila. Ankete, s druge strane, pokazuju i da podrška koju je do sada uživao, opozicija smanjila, jer i u svetu, u međunarodnoj zajednici njihove srodne sestrinske partije gube podršku, posebno u Americi. Ne treba zaboraviti da SDSM zastupa ideju da granice budu otvorene, a Makedonija je trenutno ključna zemlja na zatvaranju balkanske migrantske rute. Etničko makedonsko telo na njih gleda kao na stranku nepredvidljivih akcija i avanturizma. Zaev nije uspeo sa svojim najjačim adutom — objavljivanjem prisluškivanih razgovora, utiče na pozitivan skok rejtinga kako su se nadali“, kaže  Čilimanov.

Protest u Makedoniji - Sputnik Srbija
Makedonija: Demonstranti bojama gađali zgradu Vlade (video)

Naš sagovornik kaže da upravo zbog pada rejtinga i podrške iz međunarodne zajednice, opozicija sada pokušava da se u hodu pregrupiše kao i stranka koja je „zaštitnik“ albanske populacije, i pokušava da kupi glasove Albanaca nudeći im ustavne promene u zemlji — da i Makedonci uče albanski, da državna uprava radi na albanskom…

„To su krupne stvari. Godine 2001. zbog ovih stavova došlo je do sukoba sa Albancima. Dakle, ne može da se zna kako to može da se odrazi na ceo proces, iako mislim da etnički Albanci neće tako lako glasali za makedonsku partiju. Moje je mišljenje da će VMRO pobediti. Kakvo će rešenje biti posle izbora, zavisiće od ishoda rezultata“, navodi on.

Čilimanov veruje da opozicija neće biti u prilici da ne prizna rezultate izbora ako joj se ne svide.

„Imali su podršku što od Amerike, što od Soroša za ulične proteste, ali sad polako sve to nestaje. Da ne priznaju izborne rezultate, trebao bi im jak razlog, a VMRO je pristao na veliki dijapazon ustupaka kako bi SDSM izašao na izbore; glasački spisak je sređen, i ništa nije novo otkriveno osim da na njemu ima nekoliko desetina hiljada Albanca koji ne žive u Makedoniji, pa samim tim i nisu glasači sadašnje vladajuće opcije. Ispostavilo se da one stvari koje je SDMS pokrenuo, nisu stvarni problem, tako da su im i Amerikanci uputili poruku da, ako su prihvatili učešće na izborima, moraju da — i ako budu poražena stranka — prihvate rezultate izbora“, ističe on.

Naš sagovornik očekuje da će se posle ovih izbora formirati stabilna vlada, kako bi se pred Evropu mogao staviti argument za otpočinjanje pregovora sa EU, koji su blokirani već duže vreme od strane Grčke, Bugarske ali i stranaka koje su bliske SDSM-u.

Jove Kekenovski, profesor na skopskom univerzitetu i kandidat za narodnog poslanika  na listi „Za promenu i pravdu“, ima sasvim suprotno mišljenje šta je za Makedoniju dobro.

„Ako bi VMRO pobedio, sve zlo i kriminal u Makedoniji bi prošao nekažnjeno. Pobedom opozicije se otvaraju novi vidici za redefinisanje političkog sistema, kao i mogućnost remodeliranja unutarpartijske demokratije. Neće biti selektivne pravde, i neće biti kriminala u budućnosti“, uveren je on.

Makedonske zastave - Sputnik Srbija
Republika Srpska i Makedonija na udaru „narandžastih revolucija“

Da li je i koliko u Makedoniji u izbornoj kampanji bitno pitanje Istok ili Zapad — s obzirom da je slovenačka istraživačka kuća IFIMES, baveći se Makedonijom i izborima, istakla da je „Amerika dužna da pomogne Makedoniji“ da se ona ne bi na neki način otisnula ka Rusiji — Kekenovski kaže:

„Apsolutno ne! Nije pitanje Istoka ili Zapada, već kuda će ova država da ide da li će biti autokratska ili ne. Ne samo Amerika već i EU i Rusija treba da pomognu da Makedonija ne bude zadnji bastion autorizma na Balkanu, već da ovde konačno preovlada demokratija i da živimo u kao demokratsko društvo gde će važiti principi i vrednosti neposredne i neposredne demokratije“, navodi on.

Da su ovi izbori u Makedoniji definitivno referendum o tome koji put će ovaj država izabrati, dokaz je i kampanja  koja je krenula i više nego agresivno barem sa strane koju predstavalja opoziciju.

 

Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala