Tahirijeva: Albancima je najbolje bilo pod Nemačkom

© FotoMarko Đurić u Libanu
Marko Đurić u Libanu - Sputnik Srbija
Pratite nas
Iako se Beograd i Priština ne slažu oko mnogo toga, verujem da možemo da stvorimo trajni mir, zadržavajući naše stavove po pitanju statusa, rekao je danas direktor Kancelarije za Kosovo i Metohiju Marko Đurić.

„Dokle god se razgovara postoji svetlo na kraju tunela“, rekao je Đurić u Libanu, gde je učestvovao na međunarodnom forumu „Dijalog i najbolja praksa 2016. — mir, stabilnost, prosperitet“, u okviru kojeg je održan okrugli sto posvećen dijalogu Beograda i Prištine.

Direktor kancelarije za Kosovo i Metohiju Marko Đurić - Sputnik Srbija
Đurić: Mustafa da prouči šta je potpisao

Na okruglom stolu, na kojem je učestvovala i ministarka za dijalog u privremenim institucijama samouprave u Prištini Edita Tahiri, Đurić je ukazao na značaj dijaloga Beograda i Prištine u prevazilaženju izazova sa kojima se svakodnevno suočavaju svi koji žive u pokrajini, kao i činjenicu da pozicija Srbije po pitanju statusa njene južne pokrajine jeste odgovoran stav sa širokim geopolitičkim posledicama.

„Braneći svoj integritet u slučaju Kosova i Metohije, Srbija ne štiti samo svoje interese, već i međunarodno pravo, i doprinosi sprečavanju toga da virus separatizma i otcepljivanja teritorija, na kojima žive nacionalne manjine, unese haos u međunarodni poredak“, objasnio je Đurić.

Glavni pregovarači Beograda i Prištine su na okruglom stolu razgovarali u konstruktivnoj atmosferi, uz eksplicitne izraze poštovanja i uvažavanja, iako je neslaganje oko istorijskih činjenica izazvalo veoma dinamičnu polemiku, u kojoj je Đurić izrazio nezadovoljstvo zbog tumačenja Edite Tahiri da Albanci nisu voleli Josipa Broza Tita zbog jugoslovenskog karaktera njegove antifašističke borbe i njene tvrdnje da je Albancima najbolje bilo pod Nemačkom, jer su u tom periodu svi oni živeli u jednoj državi.

Međunarodni forum „Dijalog i najbolja praksa 2016. — mir, stabilnost, prosperitet“ organizovali su libanski „Notr Dam univerzitet“ i pokret civilnog društva „Libanska inicijativa za dijalog“, a među učesnicima i u publici bili su predstavnici akademske zajednice — profesori, istraživači i studenti, kao i verski lideri hrišćana i muslimana, aktivne i penzionisane diplomate, članovi organizacija civilnog društva i novinari.

 

Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala