Rijadu i Vašingtonu kese ipak nisu sestre

© AFP 2023 / Jim WatsonBarak Obama i saudijski kralj
Barak Obama i saudijski kralj - Sputnik Srbija
Pratite nas
Možda se čini da se Saudijska Arabija i Amerika vole kô braća, al’ kese im ipak nisu sestre. Zato i ne treba da čudi da je interes zbližio Rijad i Moskvu, čiji udeo na već dve godine nestabilnom tržištu nafte čini 40 odsto.

Rusija i Saudijska Arabija su prvi put potpisale zajednički memorandum o saradnji u oblasti nafte i gasa. Uz to su postigle i zajednički stav o stabilizaciji tržišta nafte, o čemu bi Organizacija zemalja izvoznica nafte (OPEK), čiji Rusija inače nije član, trebalo da odlučuje na zasedanju u Beču 30. novembra. Najnovija vest o saradnji dva najveća proizvođača nafte u svetu možda i nije bila sasvim neočekivana jer je naznaka o tome bilo. Ali da stigne tako brzo, ni 15 dana pošto je takva mogućnost najavljena u Istanbulu, na Svetskom energetskom kongresu, to je već malo ko očekivao.

Radnik na naftnom polju kompanije Bašnjeft u Baškortostanu u Rusiji - Sputnik Srbija
Stabilizacija tržišta nafte: Rusija i Saudijska Arabija potpisale sporazum

Tada je ruski predsednik Vladimir Putin izjavio da je njegova zemlja spremna da se pridruži Organizaciji zemalja izvoznica nafte (OPEK) u naporima za stabilizaciju tržišta, što iziskuje ili zamrzavanje ili smanjenje proizvodnje. Spremnost na saradnju potvrdio je tada i saudijski ministar energetike Haled el Falih, dodajući da je optimista u pogledu postizanja sporazuma. Samo ta  vest bila je dovoljna da cenu nafte na tržištu podigne na  najviši nivo u gotovo 15 meseci.

A cena je u leto 2014. godine sa 100 dolara za barel pala na samo 35 dolara, da bi maltene tek posle dve godine prevalila cifru od 50 dolara za barel.

Međunarodna agencija za energiju (IEA) u najnovijem izveštaju upozorila je da je smanjenje proizvodnje neophodno ako OPEK želi da cena nafte nastavi da raste. A proizvodnja je u septembru dostigla rekordnih 33,64 miliona barela dnevno. Prema procenama Agencije, tržište će ostati prezasićeno do sredine 2017. godine ako OPEK ne ispuni dogovor postignut prošlog meseca u Alžiru da će smanjiti proizvodnju na nivo između 32,5 i 33 miliona barela dnevno.

Dakle, kao i obično, stvar je u računici. Pa i onoj koja je dovela do dogovora dvaju najvećih proizvođača nafte. Treći najveći posle Arabije i Rusije, a to su SAD, kako je izjavio ministar energetike Saudijske Arabije, neće učestvovati ni u kakvim dogovorima oko ograničavanja nivoa eksploatacije nafte.

Za razliku od Saudijske Arabije i Rusije koje svoju privredu najvećim ili velikim delom zasnivaju na izvozu nafte, Amerika je do pre godinu dana imala  na izvoz nafte zabranu, koja je trajala 40 godina, još od vremena energetske krize izazvane tadašnjim sukobom na Bliskom istoku.

Ministar energetike Rusije Aleksandar Novak na Istočnom ekonomskom forumu u Vladivostoku. - Sputnik Srbija
Novak: Saradnja Rusije i Saudijske Arabije ima potencijal

U međuvremenu se mnogo toga u svetu promenilo. Možda liči da se Saudijska Arabija i Amerika vole kô braća, al’ kese im ipak nisu sestre. Zato i ne treba da čudi da je interes zbližio Rijad i Moskvu, čiji udeo na već dve godine nestabilnom tržištu nafte čini 40 odsto.

Rustam Tankajev iz Ruskog saveza proizvođača nafte i gasa kaže da je memorandum dveju zemalja veoma važan korak u razvoju naftnog tržišta, jer je prvi put došlo do kooperacije Rusije i Saudijske Arabije.

Dve zemlje imaju otprilike isti izvozni potencijal: oko 400 miliona barela nafte i naftnih proizvoda godišnje, što čini 40 odsto tržišta nafte, kaže za Sputnjik Tankajev.

„Ukoliko se Moskva i Rijad dogovore i formiraju tandem, on bi bio pandan OPEK-u, koji već tri godine funkcioniše kao diskusioni klub koji ne donosi nikakve odluke“, upozorio je on. Konstatujući da su razlog tome različite cene proizvodnje nafte u 14 zemalja-članica OPEK-a, Tankajev napominje da je cena proizvodnje nafte u Rusiji i Saudijskoj Arabiji veoma  niska. To dvema zemljama, smatra on, daje mogućnost da utiču na situaciju na svetskom tržištu „crnog zlata.“

Nema sumnje da je interes spojio dva vodeća proizvođača i velika izvoznika koji su na gubitku od kada su cene nafte dotakle dno. Dodatno je stvari zakomplikovala i geopolitička situacija. Sukobi na Bliskom istoku u kome i jedna i druga učestvuju svaka na svoj način, takođe koštaju.

Više od 80 odsto državnih prihoda Saudijske Arabije stiže od prodaje nafte. Budući da je cena nafte od sredine 2014. pala za više od 60 odsto, državni budžet Saudijske Arabije je završio u minusu od čak 90 milijardi evra. Za ovu godinu, to kraljevstvo očekuje budžetski deficit od 87 milijardi dolara. Za to je kriv i rat u Jemenu. Prema podacima magazina „Monitor“, troškovi rata iznose oko 200 miliona dolara mesečno.

Pumpe za naftu - Sputnik Srbija
SAD ne učestvuju u pregovorima o nafti

Nije Saudijska Arabija napamet izabrala partnera. Blumberg je ovih dana savetovao da se od Rusa uči lekcija o tome kako postati vodeći svetski proizvođač nafte, sa rekordnih 11,1 miliona barela dnevno, uprkos najvećem padu njene cene. Ta agencija podseća da gubitke zbog niske cene nafte u Rusiji uglavnom snosi vlada, koja dobija 37 odsto svog prihoda od nafte i gasa. Prošle godine je povećala poreza na naftne kompanije, što je pomoglo da se uspori pogoršanje javnih finansija.  

Sagovornik Sputnjika Tankajev podseća da su u poslednje dve godine Rusija i Saudijska Arabija na različite načine rešavale probleme nastale nakon drastičnog pada cene nafte. Saudijci su veštački smanjivali cenu nafte i na taj način pokušavali da povećaju svoj udeo na svetskom tržištu. Za razliku od njih, Rusija je jačala integraciju sa Kinom, Vijetnamom, Indonezijom, Indijom, vodeći računa o interesima potrošača i proizvođača s ciljem da dugoročno zauzme što veći udeo na tržištu.

„Ispalo je da je ruska strategija efikasnija od saudijske, i partneri u Rijadu su to indirektno priznali jačanjem saradnje sa Moskvom“, zaključio je Tankajev.

Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala