Ako je siva ekonomija dobra neka je uvedu Amerikanci

© Fotolia / ElenaRDolar
Dolar - Sputnik Srbija
Pratite nas
Siva ekonomija predstavlja rak ranu srpske privrede i finansija. Procenjuje se da obim sive ekonomije u našoj zemlji iznosi oko 30 odsto BDP-a, što znači da se u sivoj zoni približno „vrti“ između 10 i 12 milijardi evra.

O obimu i posledicama sive ekonomije u Srbiji Jelica Putniković je u emisiji „Energija Sputnjika“ razgovarala sa ekonomistom Draganom Radovićem i Dragoljubom Rajićem iz „Mreže za poslovnu podršku“.

Rajić smatra da zvanični podaci o obimu sive ekonomije u Srbiji nisu tačni i da je reč o daleko većem procentu.

Policija Kosova - Sputnik Srbija
Kosovo: NVO osumnjičene za finansiranje terorizma

„Problem je što se ponavljaju podaci iz istraživanja NALED-a, a oni su posmatrali samo one koji legalno rade. Niko nije napravio istraživanje među onima koji su u sivoj zoni, niti su obuhvaćeni ilegalni tokovi novca. Novac curi na sve strane, kroz lance povezanih firmi u Srbiji sa onima u inostranstvu, ali i među drugim firmama u regionu. Tu je i Kosovo, jer se i ono koristi za pranje velikih količina novca“, ističe Rajić.

Sličnog stave je i ekonomista Dragan Radović, koji na pitanje da li je siva ekonomija srpski specijalitet kaže da je ona specijalitet samo za zaštićene biznismene, za kriminalizovane delove birokratije i određene političare. 

„Najveća siva ekonomija je u građevinarstvu, pekarskoj industriji, nekim granama saobraćaja, komunalnim delatnostima. Osamdeset odsto kladionica u Srbiji posluje van legalnih tokova. Pedeset odsto sive ekonomije u Srbiji je ogroman resurs za izlazak Srbije iz teške ekonomske krize“, kaže Radović.

Sivu ekonomiju je moguće suzbiti, smatra Dragoljub Rajić iz „Mreže za poslovnu podršku“, ali napominje da je preduslov za to izmena čitavog niza zakona koji su puni rupa. 

„Kod nas se može osnovati firma sa 100 dinara, a ona može da uđe u gubitak od milion evra. Imamo i slučajeve da su firme sa nula zaposlenih napravile gubitke od 48 milijardi dinara za poslednje tri godine. Tome se može stati na put tako što ćemo imati stručnjake koji će da prate tokove novca, velike finansijske transakcije i to da li one imaju pokriće u papirima ili ne, da li su te usluge fiktivne ili ne. Pranje novca postoji u mnogo razvijenijim zemljama, ali kod nas je na veoma primitivnom nivou, jer propisi koji postoje štite perače novca“, smatra Rajić.

Kako kaže, za borbu protiv sive ekonomije neophodna je reforma poreskog sistema i poreske uprave, kako bi ona mogla adekvatno da prati tokove robe i tokove novca.

Ekonomista Dragan Radović podseća da je srž sive ekonomije da se novac iz lokalnih sredina iznese van zemlje.

„Po mom mišljenju siva ekonomija je perfidna prevara Zapada, jer se u svim zemljama sa slabijim pravosudnim sistemom vrši pranje novca. Čak tri četvrtine svetske privrede je van legalnih tokova, a jedna četvrtina je u Americi i Zapadnoj Evropi. U UN su svojevremeno izjavili da je siva ekonomija poželjna. Ako je tako, onda je uvedite u Americi i Zapadnoj Evropi, a ne u zemljama trećeg sveta, jer sav novac koji se opere u tim zemljama ide u zapadne banke“, poručuje Radović.

 

Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala