Za šta glasaju Rusi?

© Sputnik / Vitaliй Anьkov / Uđi u bazu fotografijaIzbori u Rusiji
Izbori u Rusiji - Sputnik Srbija
Pratite nas
Izbori za Državnu dumu (Donji dom ruskog Parlamenta) biće održani u Rusiji 18. septembra. Ruski državljani biraju parlament po sedmi put u najnovijoj istoriji, i peti put se primenjuje takozvani mešoviti izborni sistem.

Polovina mandata će pripasti onima koji budu osvojili većinu glasova u svojoj izbornoj jedinici, dok će druga polovina pripasti strankama u skladu sa osvojenim brojem glasova. Po čemu su ovi izbori posebni?

Manji cenzus, više kandidata

Na čelu Centralne izborne komisije je bivša  zaštitnica građana Ela Pamfilova. Preduzimaju se mere za povećanje transparentnosti izbornog procesa. U 15 regiona i 13 najvećih gradova na biračkim mestima će biti ugrađene kamere koje će snimati sve što se dešava, uključujući i prebrojavanje glasova. Podaci će se čuvati do 12 meseci i mogu da budu iskorišćeni kao dokazni materijal ukoliko tokom glasanja bude došlo do neregularnosti i propusta. U šest ruskih regiona proces glasanja se može pratiti uživo preko interneta.

Kijev, Ukrajina - Sputnik Srbija
Kijev zabranio Rusima u Ukrajini da glasaju na izborima za Državnu dumu

Još jedan novitet: kandidati podnose izveštaje o imovini u inostranstvu, to se odnosi ne samo na buduće funkcionere, već i na njihove supruge i decu, uključujući maloletnu. Prema zakonu, kandidati moraju da navedu izvore prihoda  od kojih je kupljena imovina u inostranstvu.

Cenzus je u poređenju sa prethodnim izborima smanjen sa sedam na pet odsto.

Za 450 mesta u parlamentu konkuriše više od 6.500 hiljada kandidata. Poređenja radi, 2011. godine za mesto u poslaničkoj klupi konkurisalo je 3.000 kandidata.

Dvostruko se povećao i broj partija. Trenutno na izborima učestvuje 14 stranaka. Prema rečima direktora Sveruskog centra za proučavanje javnog mnjenja (VCIOM) Valerija Fjodorova, za sada samo tri stranke imaju šanse da uđu u parlament, a pobeda Jedinstvene Rusije je gotovo izvesna.

Glasa se za Putina

Vladimir Putin - Sputnik Srbija
Amerikanci se slažu sa Trampom — Putin je jak lider

Razlog je veoma jednostavan: birači Jedinstvenu Rusiju doživljavaju kao stranku koja sprovodi politiku predsednika Vladimira Putina. Inače, na čelu Jedinstvene Rusije je aktuelni premijer Dmitrij Medvedev, čiji je rejting poverenja trenutno oko 50 odsto, dok je rejting predsednika Putina 82 odsto.

„Naš cilj je dobrobit građana i razvoj Rusije, kao i dosledno očuvanje stabilnosti, bez revolucija i potresa“, stoji u programu stranke.

Za drugo i treće mesto će konkurisati Komunistička partija Ruske Federacije (KPRF) i Liberalno-demokratska stranka Rusije (LDPR).

Budite kao Staljin, ne kupujte dolare

Uspeh LDPR od osnivanja ove stranke zavisi od harizmatičnog (u drugoj terminologiji  — kontroverznog) lidera Vladimira Žirinovskog. Većina glasača koji ne čine biračko telo LDPR-a neće ni prepoznati druge funkcionere ove stranke.

Glumac Vlastimir Vlasta Velisavljević - Sputnik Srbija
Vlasta Velisavljević: Zavoleo sam Ruse kad su ginuli za Beograd

Inače, ono što predlažu LDPR-ovci donekle se podudara sa  predizbornim programom njihovih glavnih rivala, komunista.

Naime, LDPR se zalaže za eksproprijaciju zemljišta bahatih vlasnika, koji debelo zarađuju od rentiranja, i čak kažu da moto „zemlja za seljake“ iz Lenjinovog dekreta „opet postaje aktuelan“. Osim toga, LDPR se zalaže za nacionalizaciju teške industrije, kao i proširenje granica Rusije, gde bi one podsećale na one iz doba SSSR-a. Razume se — mirnim sredstvima.

I komunisti se zalažu za nacionalizaciju prirodnih dobara i pozivaju da „vratimo SSSR“. Zalažu se za „Staljinove načine“ očuvanja vrednosti rublje, jer „Staljin  nije trošio rublje na kupovinu zelenih omota od bonbona“ (to jest dolara), kako je jednom rekao lider KPRF-a Genadij Zjuganov.

Ali naravno da KPRF i LDPR imaju više razlika nego sličnosti. Recimo, ukrajinsku krizu komunisti tumače kao „antisovjetizam“ dok liberaldemokrati kažu da je trenutna situacija u Ukrajini „posledica državnog udara koji su izveli komunisti“.

Inače, sve parlamentarne stranke podržavaju povratak Krima u sastav Rusije, a LDPR kaže da se zalagala za to još 1992. godine.

A ko je gubitnik?

Dmitrij Rogozin - Sputnik Srbija
Rogozin ismejao izjavu urednika „Bilda“ o rusofiliji

Četvrta stranka koja je učestvovala u radu prethodnog sastava Dume je Pravedna Rusija, na čelu sa bivšim predsednikom Gornjeg doma ruskog Parlamenta, Saveta Federacije, Sergejom Mironovim.

Iako se stranka zalaže za „socijalnu pravdu“, ukidanje beneficija narodnim poslanicima, reformisanje penzionog sistema i druge popularne mere, analitičari kažu da bi Pravedna Rusija mogla da postane najveći gubitnik ovih izbora, kako zbog „nekreativne kampanje“, tako i zbog činjenice da je deo glasača nezadovoljnih aktuelnom politikom Kremlja prešao u tabor stranke Jabloko.

Upravo Jabloko, kao i Rodina i Partija penzionera za pravdu, prema rezultatima ispitivanja javnog mnjenja, imaju određene šanse da dobiju više od tri odsto  glasova birača, ali ne i da pređu cenzus.

Krim (ni)je naš

Kijev, Ukrajina - Sputnik Srbija
Ukrajina se protivi izborima za Rusku dumu na teritoriji Krima

Jedna od najstarijih ruskih demokratskih stranaka Jabloko se inače zalagala za novi referendum o Krimu u skladu sa ukrajinskim zakonima ili druge načine rešavanja situacije koju stranački funkcioneri često nazivaju „aneksijom“ poluostrva, zbog  čega su krimske vlasti zatražili izvinjenje za ugrožavanje teritorijalnog integriteta Rusije a premijer Krima Sergej Aksjonov je rekao da će Jabloko dobiti „minus 100 odsto glasova“ lokalnih birača. Inače, Jabloko, kao stranka koja je ne prethodnim izborima dobila tri odsto glasova, prema ruskim zakonima, dobija finansijsku pomoć od države.

Rogozinova bivša stranka se sprema za rat

Rodina, čiji je jedan od osnivača aktuelni potpredsednik vlade Dmitrij Rogozin (napustio je stranku 2006. godine), izraženo je patriotska stranka koja se zalaže za „patriotsku vlast bez liberala i tajkuna“, „tradicionalne vrednosti“, „tradicionalnu porodicu“ i „stvaranje opšteruskog kulturnog fronta protiv civilizacijske ekspanzije Zapada“. Takođe, Rodina se zalaže za preporod sistema vojno-patriotskog vaspitavanja mladih, jer „ako želiš mir, spremaj se za rat“.

Što se tiče Partije penzionera za pravdu, ona se nada uspehu, uzimajući u obzir činjenicu da je skoro svaki četvrti stanovnik Rusije — penzioner.

Inače, prema prognozama Sveruskog centra za proučavanje javnog mnjenja, izlaznost na izborima 18. septembra mogla bi da iznosi 50 do 54 odsto.

 

Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala