Nursultan Nazarbajev — čovek koji je pomirio Rusiju i Tursku

© Sputnik / Sergeй Guneev / Uđi u bazu fotografijaPredsednik Kazahstana Nursultan Nazarbajev i predsednik Rusije Vlarimir Putin tokom sastanka ŠOS u Taškentu.
Predsednik Kazahstana Nursultan Nazarbajev i predsednik Rusije Vlarimir Putin tokom sastanka ŠOS u Taškentu. - Sputnik Srbija
Pratite nas
Predsednik Kazahstana Nursultan Nazarbajev, koji bi ovog meseca trebalo da dođe u zvaničnu posetu Srbiji, našao se u žiži javnosti nakon što je „kumovao“ pomirenju Rusije i Turske. Istovremeno, kazahstanski lider je preuzeo na sebe i ulogu posrednika u odnosima Moskve i Kijeva.

Zašto je baš kazahstanski predsednik dobio ulogu „mirotvorca“ na Evroazijskom prostoru i šta se može očekivati od njegove posete Beogradu za Sputnjik otkriva kazahstanski politički analitičar Eduard Poletajev.

Čini se da je predsednik Kazahstana postao jedan od glavnih posrednika u rešavanju sukoba na postsovjetskom prostoru, pa i šire. Zašto je baš njemu pripala ta teška uloga?

Nursultan Nazarbajev, predsednik Kazahstana - Sputnik Srbija
Nazarbajev: Porošenko spreman na kompromis za Donbas

— Prvi razlog je taj što je predsednik Nazarbajev jedan od najiskusnijih rukovodilaca, koji je u grupu vodećih političkih lidera ušao još za vreme Sovjetskog Saveza. Nije tajna da je razmatrana njegova kandidatura na mesto premijera SSSR-a u poslednjim godinama postojanja tog saveza. Još tada je Nazarbajev bio pristalica očuvanja jedinstva sovjetskog prostranstva, pa nije slučajno što je čak i dogovor o stvaranju Zajednice nezavisnih država (ZND) bio potpisan baš u Alma-Ati, posle raspada SSSR-a. Pa i to iskustvo političkog liderstva je korisno, naročito sada kada zemlje bivšeg SSSR-a osećaju posledice raspada te zemlje, a jedna od posledica je i stvaranje nepriznatih DNR i LNR na teritoriji Ukrajine. Dakle, u uslovima kada se nastavlja dezintegracija, njegovo iskustvo kao političkog lidera i čoveka koji se dosledno i sistematski zalaže za integraciju više je nego potrebno.

U čemu je tajna kazahstanske diplomatije?

— Smatram da je uspeh kazahstanske diplomatije povezan sa tim što je Kazahstan miroljubiva država, zainteresovana za razvoj dobrih odnosa ne samo sa zemljama sa kojima se direktno graniči već i sa drugim, dalekim partnerima. Ta država pokazuje da može da nastupa u ulozi medijatora, jer za 25 godina svog postojanja, nakon što je 16. decembra 1991. godine objavila nezavisnost, ta zemlja se nije „posvađala“ ni sa jednom drugom državom. Takav primer je veoma teško naći među novim nezavisnim državama u Latinskoj Americi i u Africi i na postsovjetskom prostoru.

Poznato je da je predsednik Nazarbajev autor ideje o Evroazijskoj uniji i jedan od aktivnih pristalica integracija na postsovjetskom prostoru. Šta mislite, sa čim je to povezano? Uostalom, vidimo lidere drugih zemalja ZND, koji su takođe „stasavali u sovjetskom sistemu, a koji se sada negativno odnose prema svemu što je sovjetsko.

Ruski predsednik Vladimir Putin - Sputnik Srbija
Putin zahvalan Nazarbajevu za pomoć oko konflikta sa Turskom

— Ovde se može naći mnogo razloga. Kao prvo, možemo reći da je kazahstanski predsednik stasavao i bio vaspitan baš u sovjetskom sistemu. On je upravo u tom sistemu izrastao u političkog lidera, koji je prošao sve faze razvoja — od običnog radnika u metalurškoj fabrici do lidera stranke, i potom predsednika države. Prolazeći sve te faze u svojoj karijeri, on sada može da na pravi način sagleda sovjetsku prošlost, ne nalazeći u njoj samo negativne strane. I sam Kazahstan se umnogome razvijao baš u sovjetsko vreme… Nazarbajeva su i tada doživljavali kao lidera, koji ima uticaj i van sovjetske Republike Kazahstan. Nisam slučajno govorio o tome da je razmatrana njegova kandidatura na mesto premijera SSSR-a — dakle, ne kao regionalnog lidera, već kao rukovodioca jedne ozbiljne države, koja ima uticaja na politiku u celom svetu.

Protivnici evroazijskih integracija smatraju da stvaranjem Unije obnovlja SSSR…

— To ne pije vodu. Tu verziju su pokrenuli zapadni i američki političari, koji su se uplašili novog saveza, i ona više odražava njihove strahove nego neku realnost, jer je ta Unija u suštini isključivo ekonomskog karaktera, mada ima i saradnje u oblasti kulture i politike. Zemlje koje čine EEU su sačuvale ekonomske veze još od sovjetskog doba, i sada pokušavaju da reše postojeće probleme i stvore konkurentnu ekonomiju. Iako EEU ima možda najveće zalihe nafte i gasa na svetu, ona pokušava da svoju ekonomiju oslobodi zavisnosti od prodaje energenata i sirovina, i zato preduzima određene mere poput uvođenja raznih olakšica, stvaranja jedinstvenog carinskog prostora, povećanja robne razmene itd.

Očekuje se poseta predsednika Nazarbajeva Beogradu. Zašto je ona važna?

Ekipa Mongolije, učesnici takmičenja Tenkovski bijatlon tokom trke na Međunarodnim vojnim igrama 2016 u Moskvi. - Sputnik Srbija
Tenkovski biatlon u Moskvi – Srbija, Indija, Rusija i Kazahstan (video)

— Ne mogu reći da je Balkan jedan od prioriteta kazahstanske spoljne politike, čak ni mnogi Kazahstanci ne razumeju baš najbolje šta se trenutno dešava na Balkanu. Ja sam bio u Srbiji prošle godine, posmatrao sam šta se dešava… Integracioni procesi i stvaranje Evroazijskog ekonomskog saveza podstakli su i Kazahstan na produbljivanje odnosa sa Srbijom. Nedavno su na policama prodavnica u Kazahstanu počeli da se pojavljuju srpski proizvodi — hrana i mlečni proizvodi, kojih nije bilo ranije. Pojavila se ambasada Srbije u Astani. Ambasada Kazahstana u Beogradu još nije, ali se planira.

Poznato je da su u toku pregovori o bescarinskom izvozu nekih srpskih proizvoda, a pre svega „Fijatovih“ vozila proizvedenih u Srbiji na tržište EEU…

— Ne mislim da će srpska automobilska industrija biti ozbiljno konkurentna na tržištu automobila u Kazahstanu, koje je zbog niza ekonomskih razloga, devalvacije, pada nacionalne valute i cene nafte, doživelo pad. Veliki broj vozila koja se sklapaju čak i u Kazahstanu se prosto više ne prodaje. I nisam siguran da bi u takvoj ekonomskoj situaciji srpski proizvođači bili konkurenti. Cene su ionako pale, a tržište miruje.

Da li je moguć još neki oblik saradnje?

— Moguć je. Počnimo od činjenice da je Srbija jedna od retkih zemalja Evrope koja ima bezvizni režim sa Kazahstanom, do 90 dana. Dakle, moguća je saradnja u oblasti turizma. Osim toga, srpski građani su, prema jednoj kazahstanskoj statistici o migraciji, ušli u 10 najbrojnijih stranih radnika u Kazahstanu. Na prvom mestu to su građevinari, a takođe je i mnogo srpskih sportista u Kazahstanu, pre svega fudbalera. U principu, svi ti kontakti imaju svoje korene još od vremena SSSR-a.

Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala