Može li Balkan mirno da spava dok vino piju Bler i Rama?

© AP Photo / Hektor PustinaEdi Rama
Edi Rama - Sputnik Srbija
Pratite nas
Balkan je previše nestabilan, previše ga žele nestabilnog, a Edi Rama i Toni Bler su previše bliski Americi i imaju previše „baruta na usnama“ da bi to ugasilo vino.

„Foto dana“ — piše iznad fotografije na kojoj sa širokim osmesima, u ležernoj garderobi i opuštenoj atmosferi, uz vino, ćaskaju albanski premijer Edi Rama i bivši premijer Velike Britanije Toni Bler. Njom se na svom fejsbuk-profilu pohvalio (domaćin) Rama.

Premijer Albanije Edi Rama - Sputnik Srbija
Bler i Rama — razgovor o vinu ili o saradnji

Možda pomenuta gospoda stvarno i uživaju uz vino. Međutim, ako znamo njihove političke biografije, onda ne treba uzeti sve to zdravo za gotovo i reći kako je u pitanju samo ćaskanje u lepom letnjem danu.

Pogotovo to ne možemo učiniti ako se setimo stare maksime — čije autorstvo pripisuju Mahatmi Gandiju — koja kaže da „ako na dnu mora vidite dve ribice kako se svađaju, znajte da je engleska podmornica u blizini“. I svakako, ako tome još dodamo česte i  ekstremističke izjave Edija Rame, onda to sve zajedno ne treba baš da nam stvori paranoju, ali valja da nam poveća oprez.

Američki poštar

Podsetimo, „albansko pitanje“ na Balkanu počelo je od Prizrenske lige; potom je nedugo trajala fašistička, kvislinška „velika Albanija“. A Ramin san? Priželjkuje treću „veliku Albaniju“.

Edi Rama - Sputnik Srbija
Edi Rama — firer iz Tirane?

Zemlje Zapada i Amerika već (pre)dugo tolerišu ponašanje Edija Rame. Ni posle „slučaja dron“, ni posle nediplomatskih izjava tokom Ramine posete Beogradu i susreta s premijerom Aleksandrom Vučićem, ali ni posle projekcije karte „velike Albanije“ na njegovoj kući, nije bilo ozbiljnijih reakcija evropskih zvaničnika.

Ni Albanci u Albaniji ni administracija iz Prištine ništa ne rade na svoju ruku — tolerisanje ekstremističkih izjava znači da one pogoduju onima koji žele nestabilan Balkan. Pritom, ideju „velike Albanije“ podržava većina Albanaca u Albaniji, na „Kosovu“, i u Makedoniji.

Zato mnogi hroničari kažu da Ramine izjave treba posmatrati u kontekstu američkih interesa, odnosno kroz ulogu posrednika Vašingtona na Balkanu. 

Kad god Amerikanci žele da stave Evropljane pod kontrolu, podsećaju analitičari, oni im otvaraju nova „krizna žarišta“. Zato, tvrde, koriste Edija Ramu kao neku vrsta „poštara“, odnosno upozorenja koje Briselu stiže iz Vašingtona — šta može da se desi ako ne učinite ovo, ovo i ovo.

Princ Čarls na Dunavu - Sputnik Srbija
Šta hoće Engleska: Prvobitna akumulacija Balkana

Držanje Evrope u vakumu

Kad smo kod kontrole nad Evropom — i nju je Amerika kontrolisala, najčešće i najviše preko Velike Britanije. To savezništvo ne treba previše objašnjavati. A tek ne treba javljati kao (da je) vest to da su Toni Bler, kao premijer Britanije i Bil Klinton, kao američki predsednik, bili posebno bliski.

Što se tiče Srbije, istorijski gledano, njeni odnosi sa Velikom Britanijom uvek se prepliću sa odnosima Britanije i neke druge velike sile — a ponajviše Rusije.

Seže to još još u vreme Krimskog rata (1853—1856) kada je, kako se kasnije ispostavilo, Britanija precenila snagu srpske vojske, i kada je uložila silne napore da odvrati Srbiju od ulaska u rat na strani Rusije.

Jastreb rata

Tokom osmogodišnjeg rata (1991—1998) na prostoru bivše Jugoslavije, ili kako ovaj period naziva engleski novinar Tim Džuda, „ratova za jugoslovensko nasleđe“, uloga Engleza u odnosu na Srbiju je u početku bila suzdržana, neki kažu i zbog njihovog „kontriranja“ Nemačkoj. Ali od 1995. godine, a posebno od 1999, tokom NATO agresije, nije više bilo suzdržanosti.

Demonstrant nosi masku bivšeg britanskog premijera Tonija Blera na protestu u Londonu povodom objavljivanja izveštaja o Iraku. - Sputnik Srbija
Bler treba da odgovara i za Irak i za Jugoslaviju

I u svemu tome se posebno isticao tadašnji britanski premijer Toni Bler.

„NATO agresija na Srbiju i ranije pomenuti Krimski rat bila su jedina dva rata u kojima su gotovo sve hrišćanske zemlje ratovale protiv jedne pravoslavne države. U prvom slučaju Srbije, u drugom slučaju Rusije“, tvrdi jedan hroničar. U oba rata, Britanija je imala više nego aktivnu ulogu.

Nedavno je otkriveno Blerovo namerno preuveličavanje razloga za invaziju na Irak. Sputnjik je već pisao da je sve urađeno prema istoj matrici zapadnih centara moći, kao i u slučajevima „Markale“ u BiH i u slučaju „Račak“ na Kosmetu, koji je poslužio za agresiju na Srbiju 1999.

Ako smo se podsetili na sve ovo, onda — ponavljamo — ne treba stvarati paranoju, ali ne treba ni ovaj susret Blera i Rame shvatiti olako. Balkan je previše nestabilan, previše njih ga ga želi nestabilnog, a Rama i Bler su previše bliski Ujka Semu.

Zato ne možemo sa sigurnošću da tvrdimo da Balkan može mirno da spava, dok vino piju Bler i Rama. Da posle ne bude — „sve je to od lošeg vina”…

 

Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala