Srbija, Hrvatska, EU: Ko je dobio aplauz u Parizu

© REUTERS / Stephane De SakutinSamit o Zapadnom Balkanu u Parizu
Samit o Zapadnom Balkanu u Parizu - Sputnik Srbija
Pratite nas
Iza hrvatskog zahteva da se Srbiji blokira otvaranje poglavlja 23 i 24 u pregovorima sa EU stoje brojne zakulisne radnje, piše hrvatski „Jutarnji list“.

Hrvatska je tražila, kad je reč o srpskom zakonu o regionalnoj nadležnosti, da se usvoji ne samo formulacija da se Srbija obavezuje „na dobrosusedsku saradnju u postupanju s ratnim zločinima izbegavanjem sukoba nadležnosti i osiguravanjem da ratni zločini budu procesuirani bez diskriminacije“, nego i rečenica da „sva otvorena pitanja u tom pogledu moraju biti u potpunosti rešena“. Drugim rečima, Srbija mora ukinuti nadležnost, navodi zagrebački list.

Miro Kovač ministar spoljnih poslova  Hrvatske - Sputnik Srbija
Hrvatska: Srbija da ispuni kriterijume za EU

List dodaje da Belgijanci i Nemci nisu bili zadovoljni tom formulacijom i tražili su u Parizu, uoči svečane večere koju je francuski predsednik Fransoa Oland priredio za učesnike konferencije o Balkanu da se umesto reči „rešeno“ koristi „adresirano“.

„Dakle, da o svemu treba razgovarati, što je nama bilo apsolutno neprihvatljivo“, kaže za „Jutarnji“ dobro obavešteni izvor iz vrha hrvatske diplomatije.

Na večeri je došlo i do reakcije nemačke kancelarke Angele Merkel koja je različito interpretirana na hrvatskoj i srpskoj strani, navodi list.

Sve vreme pregovaranja kada je Hrvatska postavila svoje zahteve evropski komesar Johanes Han nije uvek bio blagonaklon prema hrvatskoj strani, ali je 3. jula pristao na formulacije i zahteve koji su dolazili iz Zagreba. Kad se činilo da je sve rešeno i da je postignut dogovor, opet se zakomplikovalo zbog intervencije Belgijanaca i Nemaca.

Šef hrvatske diplomatije Miro Kovač je tada otišao do Hana, koji je bio u društvu saradnika Angele Merkel.

„Imamo dogovor zašto se sada to ne poštuje, zašto se pokušava da se menja da sva otvorena pitanja kad je reč o srpskom zakonu moraju biti rešena. Ne bude li tako, propada dogovor“, prepričava pouzdani izvor iz diplomatskih krugova za „Jutarnji“.

Ivica Dačić - Sputnik Srbija
Dačić: Sramotno da Hrvatska protestuje

Han je samo govorio „da, da“, a saradnik nemačke kancelarke je sve slušao. Na toj večeri su govorili, između ostalih, Angela Merkel, Federika Mogerini, Sebastijan Kurc i Miro Kovač.

„Ovde je hrvatski premijer Tihomir Orešković, blizu smo dogovora“, rekao je tada Kovač i Hrvatskoj obezbedio aplauz, jedan od dva koji su te večeri upućeni učesnicima. Drugi je dobio šef srpske diplomatije koji je pevao rođendanskom slavljeniku, albanskom premijeru Ediju Rami — i izazvao šok i nevericu najviših državnika EU, piše „Jutarnji“.

Merkelova koja je pomno slušala govornike samo je upitala: „Kada će biti otvoreno poglavlje“, a odgovor koji je dobila bio je: „Možda u julu“. Zagrebački list navodi da je to različito interpretirano.

Srpska strana, kažu hrvatski diplomati, očito je očekivala jači pritisak nemačke kancelarke na Zagreb, najpre jer svoju javnost mora da pripremi na teške reforme u vladavini prava koje treba sprovesti za ulazak Srbije u EU.

„Iako Nemci, a to znači i Angela Merkel, nisu uvek bili srećni zbog naših zahteva, pre svega jer su hteli da poglavlja sa Srbijom budu otvorena tokom holandskog predsedavanja, do kraja jula stvorena je potpuno kriva predstava za javnost da su vršili pritisak na Hrvatsku. Nisu nas nikad pritiskali„, naglašava izvor „Jutarnjeg“.

Još od aprila, kad je Hrvatska prvo postavila tri uslova Srbiji, koji su posle „narasli“ na pet, Kovač je imao kontakte s Nemcima, ali i s Amerikancima. Bivša šefica hrvatske diplomatije Vesna Pusić i njena vlada nisu od Srbije tražile ništa smatrajući da u pregovaračkim merilima za otvaranje dva ključna poglavlja hrvatska strana ne treba da postavlja uslove, pa nije bio lagan put da se krene u proceduru uvrštavanja hrvatskih uslova u pregovarački proces. Prvo je Han, koji je bio skloniji srpskom stavu, zajedno s holandskim ministrom spoljnih poslova Bertom Kundersom prihvatio tri hrvatska zahteva da uđu u nacrt pregovaračke pozicije, a bio je izrazito ljut kada je Zagreb naknadno uvrstio i zahteve oko nestalih i prava žrtava na odštetu. Delimično je taj zahtev bio preslikan iz onog iz crnogorskih pregovora, ali se od Crne Gore tražilo da ostvari pravo pristupa pravosuđu samo civilnim žrtvama, dok je Zagreb sada to isto tražio, ali za sve žrtve rata.

Ivo Josipović - Sputnik Srbija
Josipović: Hrvatska ima mnogo veće probleme nego što je Srbija

List zaključuje da je rešavanje odnosa sa Srbijom još daleko od idealnog. Sadašnji vrh hrvatske diplomatije smatra sve što je postignuto dugoročno svojim velikim uspehom jer su pre svega problemi iz prošlosti preneti na evropski kolosek.

„Nama je sada u interesu da Srbija što pre krene prema EU jer će time i problemi koje smo mi istakli morati da budu rešeni“, kažu u Vladi Hrvatske i dodaju da će već ove nedelej biti održana prva sednica vladine Komisije za praćenje pregovora Srbije sa EU.

 

Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala