Srbija i NATO: Nit nas ko zove, nit mi to hoćemo (audio)

Srbija i NATO: Nit nas ko zove, nit mi to hoćemo
Pratite nas
Dok srpske vlasti vešto balansiraju između Istoka i Zapada, ako se može suditi prema izjavama crnogorskih političara, Crna Gora jedva čeka da uđe u NATO. Međutim, raspoloženje u narodu je drugačije, pa crnogorske vlasti beže od referenduma.

Vojni analitičar Milovan Drecun smatra da je Milo Đukanović promenio politiku kada je shvatio da SAD žele da maksimalno potisnu rusko prisustvo na Balkanu, koje SAD i NATO smatraju svojim dvorištem. Đukanović je ocenio da podrškom toj politici može da učvrsti svoju vlast, rekao je Drecun u emisiji „Svet sa Sputnjikom“.

Predsednik Rusije Vladimir Putin i predsednik Srbije Tomislav Nikolić u Kremlju - Sputnik Srbija
Nikolić: Putin razume šta se Srbija dogovorila sa NATO-om (video)

„Crna Gora je za NATO marginalna zemlja. Njima je bitno prisustvo u Bugarskoj i Rumuniji zbog Crnog mora, u baltičkim republikama, da mogu konstantno da vrše pritisak na Rusku Federaciju. Crna Gora je nebitna, ali u smislu dovršavanja posla na Balkanu, potpune eliminacije ruskog uticaja, koji je i te kako prisutan kod ogromnog dela građana Crne Gore, posebno kod srpskog naroda, ipak je važna“, kaže Drecun.

S obzirom na to da je Srbija u programu „Partnerstvo za mir“, polemiše se o tome da li može da ostane ostrvo neutralnosti na Balkanu. Drecun podseća da će sledeće godine, kada Crna Gora i formalno uđe u Alijansu, Srbija biti u apsolutnom NATO okruženju, i da zbog toga mora da vodi ovakvu politiku.

„Sučeljavanje s njima može samo da nam nanese štetu, političku i ne daj bože neku drugu. Dakle, mi moramo da imamo što je moguće snažnije partnerske odnose s NATO-om, bez članstva. Viktorija Nuland i američki ambasador u Beogradu su rekli da SAD neće stavljati Srbiju pred izbor Rusija ili Amerika. To je sasvim dovoljno za jednu ovako malu zemlju kao što je Srbija. Iz istog razloga nam treba i što bolja saradnja sa Crnom Gorom, to je i najbolja zaštita za Srbe u toj zemlji“, zaključuje Drecun.

Vojni analitičar, pukovnik u penziji Goran Jevtović, međutim, smatra da je Srbija odavno „NATO područje“, a da članica Alijanse nije samo iz jednog razloga — što njeno teritorijalno komadanje nije završeno.

„NATO prima one koji imaju rešene granice i druge važne probleme, zato ni Ukrajina ne može da postane član, koliko god da želi. Da bi neka zemlja prošla u članstvo, mora da prođe višegodišnji program reformi, Crna Gora ga je prolazila pet godina, Makedonija i BiH su u njemu. A šta bi značilo da su nas primili u vreme Tadića i Koštunice, imali smo oružanu silu od 110 hiljada ljudi u miru i 458 hiljada u ratu, znate li šta je to za NATO, primiti vojsku koja je jača od oružanih snaga Velike Britanije“, kaže Jevtović.

Predlog rezolucije je usvojen sa 50 glasova za, četiri protiv i dva uzdržana glasa - Sputnik Srbija
Srbija bliža NATO-u, građani dalje od EU

On ocenjuje da su ciljevi NATO agresije bili poraz naše vojske, otimanje Kosova i Metohije i otcepljenje Crne Gore, i da su svi ti ciljevi realizovani. Pitanje Crne Gore u sklopu Balkana iz vojno-strateškog ugla izuzetno je bitno i treba da se posmatra šire, kao i pitanje Makedonije i BiH, kaže Jevtović i obrazlaže svoj stav hipotetičkim scenariom:

„Jedna vazdušno-desantna brigada Rusije u brdima Crne Gore vezuje bar nekoliko divizija NATO-a. Crna Gora je bila noseći deo takozvanog jugozapadnog vojišta jugoslovenskog ratišta, koje se nalazilo u južnom vojištu evropskog ratišta. Ona je važna zbog vojno-geografskih procena. Za nas je taj prostor dvostruko bitan, prvo zbog srpskog naroda koji tamo živi, ali i zato što se taj prostor vezuje za Rašku oblast. Njihova vojska sada izvodi vežbe blizu Pljevalja“.

Producent Rojtersa Jakša Šćekić, uz konstataciju da odnosi premijera Srbije i Crne Gore odavno nisu bili ovako dobri, kaže da Srbija ne treba mnogo da se bavi Crnom Gorom, pošto je ona nezavisna zemlja. Ne treba da budemo njome opsednuti, ulazak u NATO je njihov problem, oni ga rešavaju, na referendumu ili ne, kaže Šćekić.

„Mnogo se bavimo time kakve će reperkusije na Balkan imati to što je Crna Gora članica NATO-a, a malo govorimo o tome koliko je Crna Gora daleko otišla u evrointegracijama, ima otvorena 22 poglavlja, Srbija samo dva. Ona o tome treba da vodi računa, treba da brže napreduje. S druge strane, Crna Gora se ne bavi Srbijom, da li ćemo mi ući u NATO, oni se bave sobom. Procenili su da ne moraju da idu na referendum, to je njihov problem, njihova stvar, zašto bih se ja bavio Crnom Gorom ili Hrvatskom? Od toga nemam ni plus ni minus. Ako Crna Gora odluči da učestvuje u NATO operacijama, ići će crnogorski vojnici, a ne srpski“, kaže Šćekić.

Predsedavajući Komiteta za međunarodne poslove Saveta Federacije Federalne skupštine Ruske Federacije Konstanin Kosačov - Sputnik Srbija
Kosačov: Srbija bira između NATO-a i jedinstvenog sistema bezbednosti (foto)

On situaciju u Crnoj Gori ne smatra napetom i ocenjuje da referendum nije uvek najbolje rešenje, podsećajući na nedavna dešavanja u Grčkoj, čiji su građani smatrali da vlada treba da preuzme odgovornost za odluke, a ne da to prebacuje na narod.

„Referendum se ipak dogodio, ali je Cipras morao da pristane na mnogo gore uslove Evrope. U Velikoj Britaniji dva ključna zagovornika ’bregzita‘ su se povukla posle rezultata referenduma. Voleo bih da se političari u mojoj zemlji ne izvlače na referendum. Koliko smo imali referenduma o Kosovu, izlaznost na jednom je bila preko 90 odsto, on je ispoštovan, ali ja vam govorim o realnosti — gde mi živimo danas“, primećuje Šćekić.

On smatra da se energija našeg društva bespotrebno troši na pitanje ulaska u NATO i da je najbolje da Srbija bude članica EU, jer „nit nas ko zove, nit mi to hoćemo u ovom trenutku“.

„To ćemo pitanje rešavati za 10 godina, za te nove političare će NATO agresija biti kao Drugi svetski rat za moju decu, ostavimo da oni odlučuju o tome“, zaključuje Šćekić.

 

Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala