Juan u ruskim rezervama najava multivalutnog sveta

© Fotolia / selensergenJuan, kineska valuta
Juan, kineska valuta - Sputnik Srbija
Pratite nas
To što je Rusija u devizne rezerve uključila i kineski juan predstavlja korak ka formiranju „multivalutnog“ sveta, bez hegemonije dolara, smatraju sagovornici Sputnjika.
Kineski juan postaje rezervna valuta - Sputnik Srbija
Hoće li juan izazvati dolar na dvoboj?

Centralna banka Rusije saopštila je juče da je do kraja 2015. godine u juanima imala 0,1 odsto deviznih rezervi, pri čemu krajem septembra prošle godine kineska valuta nije čak bila ni deo deviznih rezervi ruske centralne banke.

Rusija je počela da kupuje aktive denominovane u kineskom juanu u četvrtom kvartalu prošle godine nastojeći da diverzifikuje rezerve u stranim valutama i da smanji izloženost sankcijama Zapada. Ovim potezom, Rusija se pridružila nekolicini država u Aziji čije su centralne banke kupile kinesku valutu za svoje rezerve.

Portparolka ruske centralne banke je izjavila da se rezerve u juanima još ne računaju kao deo zvaničnih zlatnih i deviznih rezervi Rusije, s obzirom na to da juan još nema status rezervne valute. Očekuje se da ga u korpu rezervnih valuta, pored dolara, evra, funte i jena, Međunarodni monetarni fond uključi u oktobru ove godine, što je priznanje Kine kao globalne ekonomske sile.

Analitičar finansijske firme „Broker-kredit-servis“ u Rusiji, Maksim Šejin, smatra da će juan na spisku rezervnih valuta MMF-a imati težinu, što će se odraziti na geopolitički uticaj Kine kako u svetskoj ekonomiji, tako i u drugim globalnim procesima.

„Ovo čega smo sad svedoci ocenjujem kao korak ka formiranju ’multivalutnog‘ sveta gde neće biti hegemonije dolara, već će biti zastupljeni i ozbiljni regionalni igrači poput Kine, Irana, EU, Velike Britanije, Rusije, pa i SAD“, kaže Šejin za Sputnjik.

Govoreći o uključivanju juana u devizne rezerve, on kaže da je Rusija da bi mogla da trguje, u strateškom smislu morala da ima i rezerve valute svog partnera. On napominje da su koraci ka uključivanju juana u trgovinu i druge ekonomsko-finansijske operacije preduzeti odavno. Tako se, navodi on primer, na moskovskoj berzi sve više trguje u paru rublja- juan.  Osim toga, dodaje Šejin, Centralna banka Ruske Federacije razmatra sa kineskim partnerima mogućnost da  Rusiji bude određena kvota za mogućnost investiranja na kineskom tržištu.

Američki dolar - Sputnik Srbija
Amerika — vodeća ekonomska sila do guše u dugovima

Zapad gurnuo Rusiju u zagrljaj Kine

Nema sumnje da je Zapad dobrim delom krivac što se Rusija našla u zagrljaju Kine, očigledno ne razmišljajući o dugoročnim posledicama odluke o uvođenju antiruskih sankcija. Sigurno je da bi se i bez toga najveća i najmnogoljudnija zemlja sveta našle, jer obostrani interesi su to prosto nalagali, ali su sankcije taj put samo ubrzale.

Otud i nastojanje Moskve da diverzifikuje devizne rezerve kako bi sopstvenu ekonomiju učinila otpornijom na spoljne pritiske.

Rukovodilac grupe za istraživanje Svetske ekonomije u okviru Centra makroekonomske analize i kratkoročne prognoze Aleksandar Apokin kaže za Sputnjik da, sudeći po obimu operacija, od kako je u decembru kineska valuta postala deo ruskih deviznih rezervi, do sada nije bilo većeg uticaja na kurs juana.

„Juan će uskoro biti uključen u sastav rezervnih valuta Međunarodnog monetarnog fonda i zato je nekoliko centralnih banka drugih svetskih država donela odluku o uključivanju kineske valute u sopstvene zlatno-devizne rezerve. A ako govorimo o ruskoj odluci, može se konstatovati da se ovde radi o diverzifikaciji portfolija, povećanju likvidnosti i prihoda“, ocenio je Apokin.

Centar je na Istoku

Da se centar finansijskog i privrednog sveta sve više pomera na Istok, pokazao je i samit Rusije i ASEAN-a održan krajem maja na kome je ocenjeno da postoje dobre perspektive za liberalizaciju trgovinskih odnosa Evroazijske unije (EEU) i ASEAN-a, zemalja Jugoistočne Azije sa tržištem od 600 miliona ljudi.

O tome koliko je primamljiva slobodna zona trgovine zemalja EEU, koje predvodi Rusija, govori spisak država koje čekaju bi da postale deo nje, a među njima su i Kina, Indija, Iran, Pakistan, Turska, čak i Evropska unija.

Zlato - Sputnik Srbija
Rublja i juan će potkopati dolar

„Na ovom forumu primetio sam neku novu dinamiku, novu energiju, nove ideje… Dok ASEAN ruši barijere, EU i SAD postavljaju prepreke time što ne ukidaju sankcije. Čemu to vodi?“, zapitao se tada upravni direktor moskovskog predstavništva  kompanije „Uniper global komoditis“ Rajner Hartman.

Komentarišući ruske devizne rezerve u juanima ekonomista Mahmut Bušatlija za Sputnjik kaže da je to praktično najavljeno pre nekoliko godina osnivanjem BRIKS-a.

Zemlje koje čine tu zajednicu su već započele međusobna plaćanja u domaćim valutama, kaže on i podseća da je Rusija najveći proizvođač energenata, a Kina njihov najveći potrošač na svetu. To je osnov po kome će se ta saradnja sve više širiti, smatra Bušatlija.

„Mogli bismo reći da to ide ka tome da će američka ekonomija imati velike probleme da ostane na prvom mestu u svetu. Kina je prošlu godinu završila kao najveći proizvođač na svetu, a SAD sa najvećim BDP-om, što znači da je imala najveći finansijski efekat od svojih proizvoda. Zato su Kinezi vrlo smišljeno, dugo pripremajući, objavili prošle godine da menjaju težište svoje ekonomije sa proizvodnje na potrošnju“, smatra Bušatlija.

 Po njegovoj oceni, to je način na koji će kineska ekonomija prerasti američku.

„Amerika, izgleda, ne shvata te istorijske procese i još uvek živi na tradiciji prema kojoj u 240 godina postojanja samo tokom osam nije imala neki rat bilo kod kuće, ili van nje“, ukazao je Bušatlija.

 

Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala