Može li „bregzit“ vratiti raspravu o Kosovu u UN?

© Flickr / Jonathan DavisGrafit na Kosovu
Grafit na Kosovu - Sputnik Srbija
Pratite nas
Uticaj Kine i Rusije će posle izlaska Britanaca iz EU rasti i mi treba da to iskoristimo u narednim godinama da kroz razne inicijative Kosovo polako vratimo u UN.

Britanski odlazak iz Evropske unije nije samo uzdrmao Evropu već i otvorio nova pitanja koja se tiču Srbije, Kosova i Metohije, briselskih pregovora i misije Euleksa. Protivnici Briselskog sporazuma i odluke iz 2009. da se kosovsko pitanje prebaci iz okrilja Ujedinjenih nacija na Evropsku uniju, uvereni su da je „lopta sada u dvorištu Srbije“ i da je ovo pravi trenutak da se pitanje Kosova ponovo vrati u UN.

Bregzit - Sputnik Srbija
#SputnjikIntervju: „Bregzit“ — tektonski poremećaj koji će dugo tresti Evropu (audio)

Da li je posle „bregzita“ zaista ponovo otvorena mogućnost da se pitanje Kosova i Metohije vrati pod nadležnost UN?

Sagovornici Sputnjika svesni su činjenice da je Beograd čvrsto izabrao put ka EU, i u tom kontekstu ne veruju da bi Beograd tako lako mogao da taj kurs promeni. Ali…

Dušan Proroković iz Centra za strateške alternative podseća da se pravno-formalno pozicija Euleksa ne menja izlaskom Velike Britanije iz Evropske unije.

„EU ostaje, ona i dalje postoji, mandat Euleksu potvrđuju privremene institucije u Prištini, što su pre nekoliko nedelja i učinile, tako da u tom pogledu teško da može bilo šta da se promeni kada je u pitanju Euleks“, navodi Proroković.

Prema njegovom rečima, za ovu tezu više se prostora može tražiti u nekoj političkoj dimenziji u budućim političkim raspravama, mada on podseća da je pravno-formalno gledano Euleks nastao i zahvaljujući nizu političkih odluka koje je donela Kvinta, u koju ulaze i Velika Britanija i Nemačka i Italija i Francuska kao evropske zemlje.

„Bez obzira na to što Velika Britanija u naredne dve godine izlazi iz EU, Kvinta opstaje, i mi nemamo nikakvu naznaku da se bilo koja od tih političkih odluka može promeniti. Prosto, odnos ovih država, zapadnih sila, prema pitanju Kosova i Metohije će ostati isti, sa Velikom Britanijom ili bez nje“ uveren je on. 

I pored ovoga, Proroković smatra da nije sve crno-belo. Manevarski prostor za Srbiju, kaže on, ipak postoji.

Britanska i zastava EU ispred Big Bena - Sputnik Srbija
Da li će Evropa preživeti „bregzit“?

„Pitanje Britanskog odlaska ili ostanka je političko, i ono može doneti neki manevarski prostor Srbiji u budućnosti. Taj prostor za Srbiju se otvara zbog slabljenja EU odlaskom Velike Britanije. On mora nekako da se popuni, a ja tu vidim Rusiju i Kinu kao dve nove sile, i dva nova aktera u rešavanju balkanskog pitanja. Na takav način, mi možemo da jačamo svoju poziciju — povratkom Rusije u igru, ne samo kada se radi o razvoju srpskih železnica ili energetskom sektoru nego i kada se radi o kosovskom pitanju; postepenim uvođenjem Kine u igru, jer Kina je sad ekonomskim interesima povezana sa nama. Posle treba videti dokle te dve zemlje kao stalne članice Saveta bezbednosti UN mogu da nas prate, i onda predlagati inicijative u SB. I tako vraćati kosovsko pitanje u UN, i postepeno ga izvlačiti iz takozvanog evropskog puta Srbije“, predlaže Proroković.

U suprotnom, naglašava on, znamo šta nas, ako se ovako nastavi, na kraju tog evropskog puta čeka i šta piše u Poglavlju 35, o kome navodno treba tek da pregovaramo.  

Profesor Pravnog fakulteta na Univerzitetu u Kosovskoj Mitrovici Dušan Čelić kaže da je „bregzit“ moguće sredstvo za trežnjenje Beograda od ideje da Evropa nema alternativu, te u tom kontekstu vidi link sa Kosovom, dok dešavanje u Velikoj Britaniji smatra prilikom da državni vrh Srbije razmisli kuda će da usmeri državni brod, ali i da prihvati da su briselski sporazumi — obesmišljeni.

„Sada je jasno da ta šargarepa koja je Beogradu bila ponuđena nema nikakvog smisla. To jest, da je neće biti. EU neće više nikada biti ono što je bila pre ’bregzita‘, a pitanje je i šta će ostati od nje sada kad se Pandorina kutija otvorila i kada se najavljuju slični referendumi“, objašnjava naš sagovornik.

Hašim Tači - Sputnik Srbija
Tači: Svi ćemo završiti unutar EU, važan je dijalog

Profesor Čelić ističe da je Brisel sve manje zainteresovan za Srbiju jer ima sopstvene probleme, tako da veruje da Srbiji, i da prekine briselski dijalog, ne može da se desi ništa bitno gore nego što je sada. On napominje da je pred nama jedno, kako je rekao, „veliko mešanje karata“ koje se ne odnosi samo na Balkan, ali i da se neće sve završiti na „bregzitu“. U tom smisli, Čelić predlaže sledeće:

„Sve ukazuje na to da je ovako pasivna pozicija Srbije najgore moguće rešenje. Srbija bi trebalo da prestane da jednostrano sprovodi na svoju štetu ono što je potpisala u Briselu, i da ’stavi memorandum‘ da sa tim prestaje. Ozbiljno da razmotri svoju spoljnopolitičku orijentaciju prema Briselu, posebno uzimajući u obzir posete na najvišem nivou Kine i vojno-tehničke saradnje sa Rusijom, jer ovo kuda ide neće doneti ništa dobro ni Kosovu i Metohiji ni Srbiji“, uveren je naš sagovornik.

Profesor Čelić veruje da je ovo neka vrsta prekretnice i za put kojim Srbija treba da ide, i ističe da taj preokret treba da deluje otrežnjujuće na državu, da brod preusmeri u sigurnije vode, a EU, uveren je on, više nije mirno more.

Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala