Kraj američkoj izuzetnosti

© Foto : Youtube/MovieclipsKip slobode - ilustracija
Kip slobode - ilustracija - Sputnik Srbija
Pratite nas
Predsednik SAD ne krije svoje ciljeve nazivajući svoju zemlju „izuzetnom“, govoreći da Amerika ima pravo na jednostranu primenu sile.

Međunarodni mejnstrim u medijima je informaciono sprovođenje američke politike dominiranja u svetu. Ali, situacija se menja — ruski mediji dobijaju na popularnosti u svetu kao alternativa američkoj propagandi, složili su se eksperti iz 30 zemalja, koji su učestvovali na dvodnevnom međunarodnom forumu „Nova epoha u novinarstvu: Rastanak sa mejnstrimom“, u MIA „Rusija sevodnja“ u Moskvi.

© Sputnik / Aleksandr Vilьf / Uđi u bazu fotografijaUčesnici foruma „Nova epoha u novinarstvu: Rastanak sa mejnstrimom", u MIA „Rusija sevodnja“ u Moskvi.
Učesnici foruma „Nova epoha u novinarstvu: Rastanak sa mejnstrimom, u MIA „Rusija sevodnja“ u Moskvi. - Sputnik Srbija
Učesnici foruma „Nova epoha u novinarstvu: Rastanak sa mejnstrimom", u MIA „Rusija sevodnja“ u Moskvi.

„Predsednik SAD ne krije svoje ciljeve nazivajući svoju zemlju ’izuzetnom‘, govoreći da Amerika ima pravo na jednostranu primenu sile, da ’pravila stvaramo mi‘. SAD uvode Transatlantsko partnerstvo, ograničavajući režim STO, faktički rušeći ga. Amerika uništava jednu zemlju za drugom — Libiju, Irak, pokušali su i Siriju, ali nisu uspeli. Ono što se dešava u Jemenu, ne može se opisati. Avganistan, gde su ušli Amerikanci, nazaduje. Faktički, ceo Bliski istok je pretvoren u lonac koji ključa, gde ubijaju ljude…“, rekao je direktor MIA „Rusija sevodnja“ Dmitrij Kiseljov, navodeći da je sva ta (američka) politika praćena informacionom kampanjom.

U svetu je sada, prema rečima Kiseljova, nastala potražnja za postmejnstrim novinarstvom, alternativnim informacijama, zbog umora od liderstva jedne zemlje i zbog težnje za višepolarnim svetom, sa pravom svakog naroda na sopstveni nivo razvoja i sopstvene tradicije.

Kiseljov je govoreći o perspektivama novinarstva rekao da je apsolutno prošlo vreme „destilovanog“, neutralnog novinarstva.

Učesnici foruma su uglavnom podržali stav direktora MIA „Rusija sevodnja“.

„Iako su standardi savremenog novinarstva nastali na Zapadu, upravo zapadni mejnstrimovski mediji krše sopstvene principe prema potrebama političke konjunkture“, smatra direktor medija grupe „Al Majadin TV“ Hasan Ben Džidu.

Prema njegovom mišljenju, ruski i arapski mediji „trebalo bi da stvore zajednički blok, u izvesnom smislu nalik na BRIKS ili ŠOS, da bi se suprotstavili pokušajima pritiska i stvaranja monopola u medijima“.

Vladimir Putin u poseti Rusija sevodnja - Sputnik Srbija
Putin za objektivno informisanje bez represija (video)

„Za ovaj forum izabrana je veoma važna tema. Pokušavamo, makar i sa svojim skromnim mogućnostima, da napravimo sredstvo javnog informisanja u pravom smislu te reči i želimo da slomimo monopol pojedinaca na istinu“, kazao je Džidu.

Predlog Džidua je i prihvaćen — za vreme održavanja foruma novinska agencija Sputnjik, koja je u sastavu MIA „Rusija sevodnja“, potpisala je sporazum o saradnji sa vodećim medijima Bliskog istoka: libanskom medijskom televizijskom mrežom Majadin i sirijskom informativnom agencijom SANA.

Direktor sirijske novinske agencije SANA Ahmed Dava je govoreći na forumu rekao da je medijska slika dešavanja u Siriji veoma često namerno iskrivljena.

„Neki kanali kao što su Al Džazira ili Arabija odmah su počeli da izmišljaju probleme u mojoj zemlji, a većina tih izveštaja nisu tačni… Odjednom (kada je počeo rat u Siriji), mnogi novinari iz drugih zemalja su došli u Siriju i počeli su da šire informacije o događajima koji se nikada nisu desili“, rekao je on.

Dava je dodao da je agencija SANA bila suočena sa problemima, unapred planiranom kampanjom, odnosno informativnim ratom protiv sirijskog naroda.

Učesnici foruma su razgovarali i o osnovni savremenih medija. U centru pažnje bila su takva pitanja kao što je uticaj informacionih tehnologija na razvoj medija, rast konkurencije, nove forme cenzure i zahtev publike na multipolarno novinarstvo.

Zamenik ruskog ministra za veze i masovne komunikacije Aleksej Volin upozorio je da se novinari danas suočavaju sa čitavim nizom faktora i prepreka, među kojima su visoka konkurencija, manipulisanje raznih strana, kao i nova forma cenzure.

Predsednik Rusije Vladimir Putin u poseti agenciji „Rusija sevodnja“ - Sputnik Srbija
Ono kad ti Putin dolazi u goste (foto)

„To su i manipulacije centara koji pokušavaju da šire dezinformacije, to su manipulacije od strane državnih struktura, biznisa, a često i od strane određenog dela javnog mnjenja. Novinar je zbog svog stava izložen hajkama, stigmatizaciji, a često je suočen i sa novim oblicima cenzure“, upozorio je Volin.

Kao primer naveo je tzv. sankcione spiskove na koje stavljaju novinare zbog toga što se bave novinarstvom, zabrane ulaska u pojedine zemlje, kao i direktne zabrane rada za pojedina novinarska udruženja, organizacije i sredstva javnog informisanja.

Konstantin Dolgov, ombudsman za ljudska prava pri Ministarstvu spoljnih poslova Rusije, ocenio je da oni koji uvode sankcije novinarima i medijskim kućama „pokazuju svoju slabost i strah“.

Zamenik generalnog direktora Uneska za pitanja komunikacija i informacija Frank La Rju smatra da je glavni problem u novinarstvu rast nasilja prema novinarima u celom svetu.

„Neophodno je da zaštitimo novinare“, ukazao je on.

Eksperti su se složili da cenzura u medijima postoji, ali da je najstrašnija forma cenzure — ubijanje novinara, a potom i njihovo hapšenje i zatvaranje.

„Sada u zatvorima u Turskoj ima više novinara nego u svakoj drugoj zemlji u svetu, uključujući i Kinu. Cenzura postoji“, skrenuo je pažnju danski novinar i pisac Fleming Rouz.

Pogled na Kremlj - Sputnik Srbija
Anglosaksonski mediji objavili informaconi rat Rusiji

On je ubeđen da mnoge vlasti idu predaleko u svojoj želji da kontrolišu slobodu govora.

Jedan od britanskih novinara žalio se na „lošu klimu“ u svojoj zemlji. To se, prema njegovim rečima, posebno odnosi na one novinare koji imaju smelosti i hrabrosti da se ne slažu sa spoljnom politikom svoje zemlje, naročito u odnosu prema Rusiji.

„Takvi novinari su prosto postali meta napada sa svih strana. To ne znači da mi štitimo Rusiju, već samo želimo da budemo objektivni. Zbog te želje, mi sebe izlažemo opasnosti i problemima“, rekao je on, ukazujući na to da na Zapadu nema nezavisnog novinarstva i slobode govora.

On je rekao da u Velikoj Britaniji novinare ne bacaju iza rešetaka, ne ubijaju, već koriste mnogo sofisticiranije metode — oduzimaju im ono najvažnije — profesiju.

Predsednik i generalni direktor Atinsko-makedonske agencije vesti (ANA-MRA) Mihail Psilos je konstatovao da je danas u svetu najvažniji trend — „širenje rusofobije“.

Za vreme diskusije učesnici foruma su više puta istakli da su informacione tehnologije, a naročito internet, jedan od glavnih faktora koji određuje razvoj savremenih medija. Prema mišljenju medijskih eksperata, razvoj tehnologija ne stvara samo nove mogućnosti za savremene medije, već stavlja pred njih i niz izazova.

Savremene tehnologije su istovremeno označile i kraj monopola medija na informaciju — ljudi sada znaju da mediji više nisu jedini izvori informacija. Zahvaljujući tehnologijama danas svako može da „proizvede i širi informacije“, bilo kroz tekst, fotografije i video.

© Sputnik / Valeriй Melьnikov / Uđi u bazu fotografijaUčesnici foruma „Nova epoha u novinarstvu: Rastanak sa mejnstrimom“, u MIA „Rusija sevodnja“ u Moskvi.
Učesnici foruma „Nova epoha u novinarstvu: Rastanak sa mejnstrimom“, u MIA „Rusija sevodnja“ u Moskvi. - Sputnik Srbija
Učesnici foruma „Nova epoha u novinarstvu: Rastanak sa mejnstrimom“, u MIA „Rusija sevodnja“ u Moskvi.

Osim toga, zaključili su eksperti, javnost više nije spremna da bude pasivni konzument informacija — ona želi da učestvuje, da bude uključena u proces izgradnje informacije, da o njoj diskutuje.

Zamenik generalnog direktora „Mejl.Ru grupe“ Dmitrij Sergejev govorio je u brojkama — on je rekao da prosečni korisnik proverava smartfon 300 puta dnevno, a da se brzina širenja informacija menja.

Ruski predsednik Vladimir Putin, koji je takođe govorio na forumu, rekao je da je suština novinarstva „traganje za istinom“, a da u informisanju „savesnost, istina i objektivnost ostaju prioriteti“.

Putin je istakao da predstavnici vlasti svih zemalja treba da obezbede slobodu širenja informacija.

Prema njegovim rečima, informacije treba da budu objektivne sa svake tačke gledišta i da ne budu podvrgnute represivnim delovanjima radi njihovog korigovanja.

Bukvalno uoči foruma fond „Javno mnjenje“ objavio je rezultate svog istraživanja, koje je trebalo da dâ odgovor na pitanje da li ruski građani zahtevaju objektivnu i pouzdanu informaciju u medijima.

Sociolozi su otkrili da većina, skoro 69 odsto Rusa, radije preferira „dosadnu, ali objektivnu informaciju“, nego obrnuto. Takođe, skoro 48 odsto njih smatra da bi informacija u medijima trebala da sadrži samo činjenice, a oko 35 odsto Rusa zainteresovana je još i za lični stav novinara.

Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala