Srbija neće na fakultet preko veze

© pixabay/animatedheavenDiploma
Diploma - Sputnik Srbija
Pratite nas
Srbija ne želi da uđe u članstvo Evropske unije preko veze i bez znanja, niti to zanima njenu Vladu i građane. Na primeru Hrvatske vidimo koliko je pristupni period važan i da puko članstvo ne znači ništa ako sa sobom ne nosi odgovornost koje to članstvo podrazumeva, kaže za Sputnjik Nataša Dragojlović, koordinatorka Nacionalnog konventa o EU.

Iako je evropski komesar Johanes Han u četvrtak u Briselu saopštio da je sa Hrvatskom postignut dogovor o tome da se Srbiji omogući otvaranje Poglavlja 23 u junu, iz Hrvatske stižu drugačiji signali.

Naime, ministar spoljnih i evropskih poslova Hrvatske Miro Kovač izjavio je da nije shvatio zašto je Han izašao sa tom informacijom, a da se prethodno o tome nisu dogovorili i poručio da ta zemlja ostaje pri svoji zahtevima Srbiji za otvaranje poglavlja.

Istovremeno, zagrebački „Večernji list“ piše da je u Briselu dogovoreno da Srbija neće procesuirati hrvatske državljane. Ovaj list tvrdi da u dokumentu, o kojem će se raspravljati na sastanku EU sledeće nedelje, piše da u procesima za ratne zločine mora da se izbegne sukob nadležnosti između država, da Srbija mora da sarađuje sa Haškim sudom i sprovodi sve njegove odluke i presude, kao i da u tretmanu manjina Beograd mora da poštuje domaće i međunarodne obaveze.

Nataša Dragojlović, koordinatorka Nacionalnog konventa o EU, za Sputnjik kaže da je Hrvatska jedina zemlja bivše SFRJ kojoj smeta regionalna jurisdikcija Srbije i dodaje da to dovoljno govori o zrelosti hrvatskog društva da prihvati odgovornost za prošlost koja nije sjajna ni za jedan od ovih naroda.

Miro Kovač ministar spoljnih poslova Hrvatske - Sputnik Srbija
Kovač: Srbija da položi prijemni

Prema njenom mišljenju, Hrvatska je ostala usamljena u svojim zahtevima Srbiji za otvaranje poglavlja 23 i 24.

„Činjenica da je Hrvatska nastavila da insistira na ispunjavanju ovih zahteva dovoljan je dokaz da, nažalost, sama nije iskoristila pretpristupni period da unapredi svoje institucionalne kapacitete, da se prilagodi članstvu u EU i savlada osnovnu lekciju — da se odluke u Uniji donese tako da se štite interesi svake članice, ali i Unije u celini“, poručuje Dragojlovićeva.

Kako kaže, u ovom slučaju EU i neke njene članice, koje su srpsku argumentaciju o ispunjavanju uslova mnogo ozbiljnije shvatile, vršile su određeni pritisak na Hrvatsku, što je urodilo plodom, pa se može očekivati da će poglavlja biti otvorena tokom holandskog predsedavanja Unijom.

Dragojlovićeva napominje da će konkretne informacije o sadržaju dogovora i konkretnim kompromisima koje su učinile i jedna i druga strana, biti poznate nakon sastanka u Savetu, gde će taj dokument biti prezentovan.

„Čak i da je Srbija učinila neke ustupke, mislim da je to dobro, a Hrvatska izgleda ima problem sa tim kako da to saopšti svojoj javnosti, jer je nepotrebno demonstrirala snagu koju u EU realno nema. Kompromitovala je i sebe i ugled same Unije i ako se ova priča završi time da je Hrvatska popustila, to će joj biti lekcija za budući period i otvaranje novih poglavlja“, kaže naša sagovornica.

Evropski komesar za susedsku politiku i proširenje Johanes Han - Sputnik Srbija
Han: Sa Hrvatskom nađeno političko rešenje za Poglavlje 23

Povodom izjave hrvatskog ministra spoljnih i evropskih poslova Mira Kovača, koji je poručio da Srbija pre otvaranja poglavlja, odnosno „upisa na fakultet“, mora „položiti prijemni ispit“, Dragojlovićeva kaže da Srbija ne pretenduje da uđe u članstvo u EU preko veze i bez znanja, niti to zanima njenu Vladu i građane.

„Na primeru Hrvatske vidimo koliko je pristupni period važan i da puko članstvo ne znači ništa ako sa sobom ne nosi odgovornost koje to članstvo podrazumeva“, poručuje Dragojlovićeva. 

Đorđe Vukadinović, politički analitičar i urednik „Nove srpske političke misli“, za Sputnjik kaže da bi voleo da više veruje srpskim vlastima nego hrvatskom listu, ali da se plaši da je istina negde između, ili čak nešto bliža onome što tvrdi Zagreb.

„Ovo je situacija u kojoj Zagreb mora da pokaže nešto dobre volje zbog pritiska iz Berlina ili Brisela, ali taj pritisak nipošto nije tako intenzivan da bi Hrvatska morala suštinski odustati od svojih zahteva. S druge strane, Beogradu i novoj vladi potrebna je neka dobra vest iz Brisela“, kaže Vukadinović.

Prema njegovom mišljenju, i hrvatske i srpske vlasti pokušaće da domaćoj javnosti predstave da nisu popustile.  

Rasim Ljajić - Sputnik Srbija
Tvrdnje Hrvatske deplasirane

„Mislim da će se postići neki kompromis, ali da će veći iskorak ipak napraviti Beograd. Uostalom, kada je reč o evropskom putu Srbije, naša vlast je činila mnogo veće i krupnije ustupke od ovog koji se traži u sporu između Beograda i Zagreba“, smatra Vukadinović.

Aleksandar Vučić, mandatar za sastav srpske vlade, na konferenciji za novinare nije želeo da komentariše insistiranje hrvatskih vlasti da još nisu dale saglasnost na Poglavlje 23, a insinuacije nekih srpskih stranaka da je pristao na ustupke odbacio je kao — besprizorne. Vučić je dodao da nije zainteresovan za različite tonove EU I Hrvatske ovim povodom, i istakao da je Srbija učinila sve što je do nje.

 

Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala