Venecijanski parlament glasa o priznavanju Krima delom Rusije

Pratite nas
Parlament Venecije namerava da 18. maja glasa o priznavanju Krima za sastavni deo Rusije, saopštio je ruski list „Izvestija“.

Kako se navodi, odgovarajuća rezolucija biće predložena parlamentu na razmatranje 18. maja, a glasanje će biti obavljeno istog dana.

Zastava Austrije - Sputnik Srbija
Donja Austrija za ukidanje sankcija Rusiji

Na taj način italijanska regija Veneto mogla bi da postane prvi evropski region koji bi priznao Krim sastavnim delom Rusije.

Glasanje je iniciralo 25 parlamentaraca, a u sastavu venecijanskog parlamenta se nalazi 51 poslanik ukupno.

„Voleo bih da italijanska vlada prestane da pravi greške. Antiruske sankcije su najveća greška, baš kao i nepriznavanje očiglednog — a to je da je Krim sastavni deo Rusije. Ekonomija našeg regiona je u više nego bilo koji drugi region osetila posledice tih ograničavajućih mera. Za poslednjih godinu i po dana gubici su iznosili preko milijardu evra samo u regiji Veneto“, rekao je poslanik Stefano Valdengamberi.

Uporedo, parlamentarci će glasati i o ukidanju sankcija Rusiji.

Priznavanje Krima — simbolični korak

Vladimir Bruter sa Međunarodnog instituta za društveno-politička istraživanja smatra da odluka Venecijanskog parlamenta ne bi mogla da utiče na stav italijanskog rukovodstva, ali treba imati u vidu da iako Rim zvanično i dalje podržava sankcije, italijanski stav se razlikuje od stavova SAD i zemalja zapadne Evrope. 

Docent na Katedri za istoriju na Filozofskom fakultetu u Beogradu dr Aleksandar Životić - Sputnik Srbija
#SvetSaSputnjikom: Evropa se polako miri sa ruskim pripajanjem Krima (audio)

„Broj građana koji se zalažu za ukidanje sankcija prevazilazi broj pristalica restriktivnih mera i zato će porasti pritisak na političke snage koje zagovaraju takvu politiku. Evropski političari tvrde da je implementacija minskih sporazuma uslov za ukidanje sankcija, ali to je samo izgovor, jer je očigledno da Rusija nije kriva što nema napretka po tom pitanju. Što se tiče Krima, Evropa i dalje smatra da je to poluostrvo deo Ukrajine, ali, kao što vidimo, niko ne ističe ovu temu u prvi plan“, kaže on za Sputnjik.

Mihail Nejžmakov sa Instituta da proučavanje globalizacije i društvenih trendova, međutim, tvrdi da ova inicijativa proističe jer severu Italije nije po volji da hrani mnogo siromašniji jug.

„Glavni pokazatelj toga je organizacija onlajn-glasanja o otcepljenju severnog dela od Italije 2014. godine, dok je tu inicijativu podržao i sam predsednik regiona Luka Zaja, koji je sada na čelu koalicije koja se zalaže za priznavanje Krima za sastavni deo Rusije.

„Veliku ulogu na severu Italije igra poljoprivreda, a činjenica je da su poljoprivrednici možda i najveći gubitnici u ovom sankcionom ratu. Jasno je da čak i ako regionalni parlament bude glasao ’za‘, to neće uticati na zvaničnu politiku Rima, tako da to je više simbolični korak“, smatra on.


Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala