Vlada mora biti tvrdog srca i sahraniti mrtve firme (audio)

Vlada mora biti tvrdog srca i sahraniti mrtve firme
Pratite nas
Nema sređene države kad imate firme koje „neguju“ kulturu neplaćanja. Nerešavanje slučaja preduzeća u restrukturiranju može povući za sobom i mnoga privatna preduzeća. Reforme će zaista da bole, a boleće još više jer su previše godina odlagane. U naredne dve godine biće otpušteno između 20 i 30 hiljada ljudi iz javnog sektora. Dinar će biti stabilan.

Izbori su završeni i novu vladu Srbije očekujemo u junu. Prema mnogim ocenama, najvažniji zadaci te nove vlade biće ekonomski. O tome koje sve ekonomske mere stoje pred Srbijom, u „Sputnjik intervjuu“ razgovaramo sa Milanom Ćulibrkom, glavnim urednikom NIN-a, i Vladimirom Vučkovićem, ekonomistom i članom Fiskalnog saveta.

Gospodine Ćulibrk, možete li nam dati presek sadašnjeg ekonomskog stanja Srbije?

Ministar privrede Željko Sertić i predsednik kineske kompanije Hestil Ju Jong - Sputnik Srbija
Potpisan ugovor za „Železaru“, Đinping stiže u Srbiju

Milan Ćulibrk: Nažalost, Srbija je jedna od 16 zemalja Istočne i Centralne Evrope koja još nije dostigla BDP iz 2008. Dodatni razlog za brigu jeste što javni dug raste istim tempom od 2008. Srbija u proseku svake dve godine povećava javni dug za četiri mijarde evra i tim tempom, ako se ovako nastavi, ne piše nam se baš najbolje.

Postoje li neke dobre stvari koje su urađene i sa kojima nova vlada može da startuje?

Ćulibrk: Najvažnije za ovu vladu jeste što je nasledila relativno pristojan budžet, za razliku od ranijih godina kad je bilo između milijardu i po i dve milijarde evra minusa koji je popunjavan novim zaduživanjima. Ako nastavi ovim tempom, vlada može da računa na izvesnu stabilnost javnih finansija. 

Možete li i Vi, gospodine Vučkoviću, da date sliku ekonomije Srbije danas?

Vladimir Vučković: Možda da pomenemo neke od boljih stvari, pošto ćemo u toku emisije više da ukazujemo na negativne. Rast BDP-a izgleda bolji nego što je planirano, prvi kvartal pokazuje zamašan međugodišnji porast od 3,5 odsto. Strane direktne investicije su rasle u drugoj polovini prošle godine tako da i to može u ovoj i narednim godinama da dâ doprinos rastu.

PREDUZEĆA U RESTRUKTURIRANJU

Ako biste morali da kažete jednu stvar koju bi nova vlada morala već prvog dana da uradi, koja je to stvar?

Zorana Mihajlović na početku radova izgradnje robne kuće Ikea - Sputnik Srbija
Stari izazovi nove vlade — ko preživi, pričaće

Vučković: Ističe vreme za preduzeća u restrukturiranju, praktično će nova vlada kasniti sa nekim novim merama. Izbori su usporili rešavanje njihovog statusa tako da vlada mora da donese odluku da li će konačno da pusti ta preduzeće u stečaj i bankrotstvo — što je za najveći broj njih neizbežno, ili će i dalje budžetskim novcem da ih podržava — što bi Srbiju udaljilo od cilja smanjenja deficita javnog duga.

Ćulibrk: Upravo zbog toga što je to jedan od najtežih zadataka koji čeka novu vladu, možda ne bi bilo loše razmisliti o tome da sve te loše poteze uradi bivša vlada, ova u tehničkom mandatu. I da novu vladu oslobodi tih poteza.

Znamo da je rok za ta preduzeća 31. maj. Ako tehnička vlada ne uradi ovo što Vi predlažete, šta se u tom slučaju dešava?

Ćulibrk: Dolazimo u problem, jer bi teoretski svaki poverilac već prvog juna mogao da blokira račun recimo RTB Bora, čije se obaveze procenjuju na milijardu i dvesta miliona evra. Olakšavajuća okolnost za RTB jeste što je najveći poverilac država Srbija, ali pored nje tu ima dosta banaka, stranih kompanija. Slična je situacija i sa svim drugim preduzećima.

Šta je Fiskalni savet u ovom konkretnom slučaju savetovao Vladi Srbije?

Generalni direktor Gasprom Srbija Kiril Albertovič Kravčenko - Sputnik Srbija
Kravčenko: NIS lider u Srbiji i regionu (video)

Vučković: Ukoliko se ne reši taj status, ponovo će doći na naplatu. Nova vlada treba da posluša struku, da bude tvrdog srca i da se prizna ono što je već dugo poznato i što je faktičko stanje: ova preduzeća nemaju perspektivu.

Ćulibrk: Uostalom, sam premijer Vučić je, čini mi se negde u maju prošle godine, rekao da su to mrtva preduzeća. Posle toga je i ministar Sertić rekao da su to mrtva preduzeća. Upitao sam: ako su mrtva, zašto ih već jednom ne sahranite.

Pre 15 godina je pokojni premijer Đinđić u Skupštini Srbije rekao da niko ko ima posao neće izgubiti posao. Vi ste, gospodine Vučkoviću, malopre rekli da ti ljudi u preduzećima u restrukturiranju imaju samo formalno posao. Šta je za ovih 15 godina urađeno da ljudi koji izgube posao nađu novo uhlebljenje, da li je država napravila neki okvir?

Vučković: Nije puno. Upravo o tome pričamo, da spas za Srbiju i srpsku privredu jeste razvoj privatnog sektora. Da bi se to desilo, potrebno je srediti privredni ambijent, jačati institucije, zaštitu ugovora…Nešto se radi, neki zakoni jesu promenjeni, idu u dobrom smeru, ali još privatni sektor ne može da apsorbuje višak radne snage koji postoji u državnom sektoru.

VELIKA JAVNA PREDUZEĆA

U zadacima koji stoje pred novom vladom su i veliki sistemi poput EPS-a, Železnica, Srbijagasa… Za sve njih se već godinama pominje reforma, osavremenjavanje poslovanja… Dokle se tu stiglo?

Članovi Saveta za borbu protiv korupcije Vlade Srbije - Sputnik Srbija
Javna preduzeća našim novcem „ulepšavaju” političare

Vučković: Ta javna preduzeća su direktno ili indirektno nametala ogroman trošak budžetu. Prednjačio je Srbijagas, a kad se pogleda finansijska slika, EPS još ne opterećuje direktno budžet ali je njegova zaduženost prilično velika i ukoliko se i ti dugovi prevale na budžet, to bi potopilo javne finansije Srbije. Železnica opstaje na subvencijama, što nije strašno jer i u drugim zemljama su železnice subvencionisane — ali tamo da bi bile uspešne i efikasne, a u Srbiji da bi preživele. Nekoliko tih JP zaista vapi za reformom, nešto je urađeno prošle godine, ali zajedničko za sve te napore jeste da su to sve uglavnom organizacione promene.

Ćulibrk: Ako uzmemo prosek u poslednjih desetak godina, a i ranije je bila ta praksa, iz budžeta je između 700 i 800 milina evra raznih vrsta subvencija na ovaj ili onaj način ubacivano u preduzeća da bi se ona veštački održavala u životu. Zamislite da smo tih sedam ili osam milijardi evra upotrebili za razvoj i podršku privatnom sektoru, da smo napravili nekakav garantni fond koji bi mogao da posluži za odobravanje povoljnijih bankarskih kredita.

Vučković: Dobro je što su se stvari fokusirale i postale jasnije u poslednjih godinu-dve dana. Neki nepopularni potezi jesu povučeni. Plate i penzije su smanjene i, pod pretpostavkom da ostanu zamrznute, taj deo problema javnog sektora jeste na neki način zasad rešen. Ne možemo potpuno da kažemo da smo na novom početku, već da smo negde na trećini reformskog puta.

KOLIKO LJUDI IZ JAVNOG SEKTORA ĆE BITI OTPUŠTENO

Novu vladu čekaju i otpuštanja u javnom sektoru?

Forum na Jahorini - Sputnik Srbija
Ekonomski forum 2016: Kakve su privredne mogućnosti RS

Ćulibrk: Dobar deo tog posla je trebalo da bude urađen, ali je bilo nerealno očekivati da to bude urađeno pred izbore. Nijedna vlada to ne bi uradila. Ali, nova vlada će to morati da uradi jer je to i njena obaveza prema sporazumu sa MMF-om.

Vučković: Prvi plan sa MMF-om od 75.000 manje zaposlenih za tri godine je bio preambiciozan. Neće biti toliko ljudi otpušteno, niti treba da bude toliko ljudi otpušteno. Objektivno, trebalo bi težiti da dvadesetak do trideset hiljada ljudi u ovoj i sledećoj godini bude otpušteno. To nisu ćate, birokrate, piskarala, ta otpuštanja moraju, nažalost, da pogode i deo zdravstva, prosvete, policije, vojske…

Ćulibrk: Na primer, u zdravstvu je najveći deo tog viška u sektoru nemedicinskog osoblja.

Pošto u Srbiji ljudi brinu o dinaru, može li se očekivati stabilnosti valute?

Ćulibrk: Malo imamo i sreće jer je cela Evropa suočena sa problem deflacije. Nema potrebe da očekujemo dramatične promene u odnosu između dinara i evra. Sa druge strane, nismo sigurni kakva će biti budućnost evrozone, šta će se desiti sa britanskim referendumom, hiljade drugih stvari će uticati na međusobna kretanja različitih valuta… Ja se ne bih tu kladio, ali u principu velikih pomeranja i slabljenja dinara ne bi trebalo da bude. Naravno, ukoliko nekome ne padne na pamet da štampa novac i da na taj način proba da podstiče razvoj.

Vučković: Saglasan sam. Ćulibrk je dobro ukazao da ne treba očekivati velika pomeranja. Naravno, uz ogradu da neki poremećaji u okruženju i svetu mogu da poremete tokove kapitala i da se onda to prelije i u Srbiju.

Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala