Ko je upleo prste u obnovu rata u Nagorno-Karabahu?

© AFP 2023 / KAREN MINASYANJermenski vojnici samoproglašene republike Nagorno-Karabah pored rovova na prvoj liniji na granici sa Azerbejdžanom, 25. oktobra, 2012. godine - ARHIVKSA FOTOGRAFIJA
Jermenski vojnici samoproglašene republike Nagorno-Karabah pored rovova na prvoj liniji na granici sa Azerbejdžanom, 25. oktobra, 2012. godine - ARHIVKSA FOTOGRAFIJA - Sputnik Srbija
Pratite nas
Nije nemoguće da je sukob izbio baš sada kako bi se skrenula pažnja sa nekih drugih stvari koje su bitne u ovom momentu. Odnosi Azerbejdžana i Turske su jako tesni dugi niz godina, Turska se uvek predstavljala kao zaštitnica. Moguće da je Turska podstakla Azerbejdžan, ali ne treba potceniti ni Alijeva niti njegovu ulogu u svemu tome.

Zaoštravanje situacije u Nagorno-Karabahu uznemirilo je svetsku javnost. Dok se dve strane međusobno optužuju za upotrebu sile, ruski državni vrh i čelnici EU pozivaju na hitan prekid konflikta.

Tenkovi Oružanih snaga Azerbejdžana - Sputnik Srbija
Azerbejdžan priznao velike gubitke u Karabahu (video)

Srećko Đukić, bivši ambasador Srbije u Belorusiji, za Sputnjik kaže da je situacija u tom regionu bila vrlo napeta već nekoliko meseci i da je sve upućivalo da će doći do konflikta, što se na kraju i dogodilo. On, međutim, veruje da ipak neće doći do šire eskalacije sukoba.

„Mislim da je ovo neka vrsta isprobavanja snaga, pokušaj da se pokaže da Nagorno-Karabah nije teritorija oslobođena od azerbejdžanske vlasti. Smatram da su azerbejdžanska strana i predsednik te zemlje Alijev morali nešto da probaju, da pokušaju da zamrznuti konflikt koji traje već decenijama nekako podgreju i nateraju drugu stranu da se to pitanje reši za zelenim stolom“, kaže Đukić.

Prema njegovim rečima, trebalo bi očekivati smirivanje situacije, s obzirom na to da je rukovodstvo Rusije na čelu sa predsednikom Putinom vrlo angažovano na tome da se konflikt smiri.

„Pored Rusije angažovana je i Minska grupa OEBS-a, koja već dugo radi na rešavanju problema Nagorno-Karabaha, pa mislim da je u dejstvu sve ono što se može od mirovnog mehanizma primeniti. Kakvi će biti rezultati toga, bićemo svedoci u narednim satima ili danima“, ocenjuje Đukić.

Predsednik Azerbejdžana Iljham Alijev - Sputnik Srbija
Azerbejdžan će nastaviti da se zalaže za mirno rešavanje sukoba

On podseća da je reč o vrlo složenom problemu koji je počeo 1988. godine, u vreme Sovjetskog Saveza, kada su se Jermeni koji su živeli u provinciji Nagorno-Karabah, koja je bila u sastavu Azerbejdžana, odvojili i 1991. proglasili nezavisnu državu — Republiku Nagorno-Karabah.

„Oni se već 28 godina ne nalaze pod vlašću Bakua. Ipak, treba imati u vidu da se Baku u međuvremenu ozbiljno naoružao, zahvaljujući prihodima od nafte i gasa. Međutim, ne bije boj uvek samo oružje, već i srce u junaka, a znamo da su Jermeni izuzetno borben, hrabar i motivisan narod, a nisu ni oni bez oružja. Kao prijatelj i jedne i druge zemlje, zaista se nadam da neće doći do novog krvoprolića, imajući u vidu o kojim stranama u sukobu se radi“, kaže bivši diplomata.

Na pitanje da li je slučajno da je konflikt u ovom području izbio baš sada i da li Turska ima udela u tome, kako tvrde predstavnici Nagorno-Karabaha, Đukić kaže da se u politici ništa ne dešava slučajno.

„Nije nemoguće da je sukob izbio baš sada kako bi se skrenula pažnja sa nekih drugih stvari koje su bitne u ovom momentu. Odnosi Azerbejdžana i Turske su jako tesni dugi niz godina, Turska se uvek predstavljala kao zaštitnica. Moguće da je Turska podstakla Azerbejdžan, ali ne treba potceniti ni Alijeva niti njegovu ulogu u svemu tome, jer je on taj koji ne kontroliše jedan deo svoje teritorije“, ocenjuje Đukić.

Gasovod - Sputnik Srbija
Turska i Azerbejdžan ubrzali izgradnju gasovoda TANAP

Azerbejdžan nije tako velika zemlja, kaže naš sagovornik, a Nagorno-Karabah je manji od polovine Kosova.

„Nisu to velike teritorije, ali su krcate mnogobrojnim narodima, često vrlo sukobljenim i suprotstavljenim, i to ne samo iz sovjetske prošlosti, već od mnogo ranije. Znamo da Turska u tom trouglu, između naroda na Kavkazu, igra nezahvalnu ulogu, postavlja se kao nekakva zaštitnica, a zapravo su interesi Turske bili mnogo širi i apetiti veći. Kada se raspao Sovjetski Savez, ona je imala nameru da se proširi i štiti ne samo Azerbejdžan već i celu Centralnu Aziju. Od toga se ništa nije desilo jer Turska uvek precenjuje svoju snagu i mogućnosti. Tako mislim da je i sada, da ipak nije toliki kapacitet da bi presudno uticala na obnovu sukoba“, kaže Đukić.

Inače, pregovori o mirnom rešavanju sukoba, u okviru Minske grupe OEBS-a, vode se od 1992. godine. Azerbejdžan insistira na očuvanju svoje teritorijalne celovitosti, a Jermenija štiti interese nepriznate Nagornokarabaške Republike, koja ne učestvuje u pregovorima.

Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala