Hoće li Tramp promeniti Ameriku? (audio)

Hoće li Tramp promeniti Ameriku?
Pratite nas
Iako će biti održani tek za nešto više od sedam meseci — kao i svake prestupne godine, prvog utorka posle prvog ponedeljka u novembru, to jest 8. novembra 2016. — američki predsednički izbori ovog puta, utisak je, privlače naročitu pažnju svetske javnosti.

Možda samo zbog Donalda Trampa, možda zbog uzbune koju je Tramp izazvao i u republikanskom i u demokratskom establišmentu, možda i zbog — male, ali postojeće — šanse da bi izbori ovog puta mogli i da donesu izvesnu promenu u američku spoljnu i ekonomsku politiku, što bi onda osetio i čitav svet.

Hoće li Tramp osvojiti republikansku predsedničku nominaciju, ili će u tome biti sprečen? Da li je izvesno da će Hilari Klinton biti kandidat demokrata, ili socijalista iz Vermonta Berni Sanders još može da je ugrozi?

Hilari Klinton i Donald Tramp - Sputnik Srbija
Kako Tramp i Klintonova ratuju video-klipovima

Ovo su bile teme „Sputnjik intervjua“, čiji su gosti bili novinarka „Politike“ Jelena Stevanović i politikolog Aleksandar Pavić.

Posle novog, ovonedeljnog „superutorka“, predizbora u okviru demokratske i republikanske partije koji su održani u pet saveznih država, svoje prednosti su, kaže Jelena Stevanović, uvećali Donald Tramp među republikancima i Hilari Klinton među demokratama, ali još uvek nemaju dovoljan broj delegata da bi proglasili pobedu i obezbedili svoju predsedničku nominaciju.

Što se izbora među demokratama tiče, kaže Aleksandar Pavić, „od samog početka je bilo jasno da je Hilari Klinton kandidat establišmenta, i da će u startu imati podršku većine superdelegata, koje određuje partijsko rukovodstvo a ne sami članovi. Ima prednost i u finansiranju, i medijsku podršku, i podršku Volstrita, za čijeg kandidata ona važi. Tako da je, zapravo, iznenađenje što je Berni Sanders i do sada uspeo ovoliko da joj parira“.

„Berni Sanders predstavlja bunt levičara protiv elita, protiv establišmenta koji Hilari Klinton personifikuje“, napominje Jelena Stevanović. „Sandersov dosadašnji uspeh pokazuje da se Amerika menja, da se biračka baza demokrata u velikoj meri pomerila u levo“.

Ipak, saglasni su sagovornici Sputnjika, malo je verovatno da bi Sanders mogao da spreči nominaciju Klintonove.

Jelena Stevanović: „Put Hilari Klinton ka nominaciji mogao bi da spreči samo neki veliki skandal… Ipak, o njoj i njenoj karijeri se puno toga zna, a vidimo dokle je došla, što znači da ni neki njeni raniji skandali nisu mnogo naškodili njenoj karijeri“. Aleksandar Pavić: „Od 2010, od kada je Vrhovni sud proglasio neustavnim ograničenja u doniranju za političke partije, skoro da je garantovano da će novac odlučiti ishod izbora“.

Anonimusi - Sputnik Srbija
„Anonimusi“ objavili Trampove privatne podatke (video)

Među republikancima pak biznismen Donald Tramp je ovog utorka iz trke izbacio još jednog kandidata establišmenta, senatora s Floride Marka Rubija. Ipak, njegov put do nominacije još je dug, uz realnu mogućnost da Tramp, čak i ako na završnu konvenciju dođe s najvećim brojem delegata, ne osvoji neophodnu natpolovičnu većinu.

U tom slučaju, govori Jelena Stevanović, „delegati na konvenciji oslobađaju se obaveze da glasaju u skladu s voljom birača koji su glasali na ovim predizborima. U tom slučaju je moguće da nadglasaju Trampa, iako bi to bilo prekrajanje volje republikanskih birača. A upravo je to scenario koji se sada uveliko razrađuje u Vašingtonu“.

„Republikanski establišment je van sebe zbog mogućnosti da Tramp osvoji nominaciju“, dodaje Pavić.

„Zbog toga će pokušati da pomognu i Tedu Kruzu i Džonu Kejsiku (preostalim Trampovim protivkandidatima među republikancima), smatrajući ih za manje zlo, kako bi omeli Trampovu predsedničku nominaciju… U svakom slučaju, sada se pokazuje da demokratija i nije toliko bitna, koliko da se održi status kvo“.

Zbog čega Donald Tramp baš toliko nije po volji establišmenta, i republikanskog i demokratskog?

Jelena Stevanović: „Republikanska stranka plaši se promena, a Tramp je velika nepoznanica, osim što je jasno da ne bi tako lako naređivao intervencije u svetu kao što smo praktično sigurni da bi činila Hilari Klinton. Tramp sam finansira svoju kampanju i poručuje građanima, a primećujem da oni to poprilično cene, da neće biti dužnik nijedne korporacije, nijednog lobija, i da će raditi ono što je i obećao građanima“.

Donald Tramp - Sputnik Srbija
Tramp: Ako ne dobijem nominaciju, slede neredi

Aleksandar Pavić: „I Sanders i Tramp imaju jednu zajedničku osobinu: obojica su ekonomski nacionalisti. Obojica su protivnici sporazuma o slobodnoj trgovini kakvi se prave poslednjih dvadesetak-trideset godina u sklopu neoliberalne ekonomske politike. Tramp traži da se industrija vrati u Ameriku, a to je, za korporacije i banke koje danas vode glavnu reč, užasno da čuju. Tu je i vojno-industrijski kompleks.

Tramp, baš kao ni Berni Sanders, nije spoljnopolitički intervencionista kakvi su tzv. neokonzervativci u poslednjih dvadesetak i više godina. Ova nova elita, kako je pre nekoliko dana napisao Dejvid Stokmen, šef Kancelarije za budžet u administraciji Ronalda Regana, plaši se povratka na status kvo ante iz 1991. To je ključ“.

Kako bi izgledao novembarski sudar Hilari Klinton i Donalda Trampa, osvoje li partijske nominacije? Ankete prednost daju Klintonovoj, ali sagovornici Sputnjika ne isključuju mogućnost iznenađenja.

Pavić: „Nije zagarantovana pobeda Hilari Klinton u sudaru s Trampom. Postoje milioni ljudi koji doslovce mrze Klintonove, i Bila i Hilari. Tramp, pritom, animira ljude koji su digli ruke od američkog političkog sistema, koji su prestali da glasaju, i mogao bi da ih vrati u igru“. Jelena Stevanović: „Hilari Klinton za sada jeste favorit, ali Tramp je veliko iznenađenje. Mnogi su tvrdili i da on neće imati uspeha kao kandidat, a vidimo ga na čelu republikanske trke… Ishod je nemoguće predvideti“.

Svi dosadašnji američki predsednički izbori, koliko pamćenje seže, nisu imali značajnijeg uticaja na američku spoljnu politiku. Da li će i sada biti takav slučaj, ili je promena ipak moguća? Šta svet može da očekuje ako novi predsednik SAD postane Donald Tramp, a šta ako se u Belu kuću (ponovo) useli Hilari Klinton?

Donald Tramp - Sputnik Srbija
Ključni dani za Trampa

„Ako bi Tramp postao predsednik, bio bi u nepovoljnom položaju zato što ne bi imao podršku svoje partije. On, jednostavno, nije čovek sistema. Tako da je pitanje šta bi on mogao da progura kroz Kongres“, navodi Aleksandar Pavić. „Kao što je pitanje i da li bi ostao dosledan svemu što govori sad. Ali, ako bi ostao dosledan onome što sada govori, svakako bi Amerika bila mnogo manje opasna po sve, pa i po sebe, nego da pobedi Hilari Klinton“.

„Teško je predvideti američku spoljnu politiku u slučaju Trampove pobede, jer on i nije izložio svoj plan niti s njim povezujemo bilo kakvu ideologiju“, mišljenje je Jelene Stevanović. „S druge strane, kada je o Hilari Klinton reč, mi već znamo da je ona jastreb, intervencionista, da se zalaže za tzv. humanitarne intervencije i pravedne ratove, naravno, po njenom shvatanju pravedne, tako da se može očekivati da ona olako šalje američku vojsku u inostranstvo, uvek pod krinkom rešavanja neke humanitarne krize“.

Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala