Vodite ljubav, ne radite prekovremeno!

© Foto : PixabayLjubavni par - ilustracija
Ljubavni par - ilustracija - Sputnik Srbija
Pratite nas
Francuska, zemlja u kojoj je duboko ukorenjena ideja socijalne pravde i jednakosti, ne veruje u nemački model reforme rada.

„Vodite ljubav, ne radite prekovremeno!“, jedna je od parola koja se čula na demonstracijama protiv promena zakona o radu koje su organizovane u Francuskoj, najmasovnijim od 2006. godine.

„Dosta mi je toga da leva vlada vodi politiku prethodne, desničarske vlade“, izjavio je za francuske medije jedan od stotina hiljada demonstranata na ulicama Pariza.

© Foto : Pixabay„Ne vašem zakonu o kinti“, poručuju demonstranti.
„Ne vašem zakonu o kinti“, poručuju demonstranti. - Sputnik Srbija
„Ne vašem zakonu o kinti“, poručuju demonstranti.

Oko pola miliona mladih, srednjoškolaca, studenata, ali i starijih, zaposlenih, nezaposlenih i penzionera ustalo je protiv ataka na prava radnika, kako vide novi predlog zakona, nazvanog po ministarki rada (Mirijam) El Komri.

Inicijativu za izlazak na ulicu dale su organizacije mladih, a pridružile su im se partije levice i sindikati.

Francuska je poslednja u nizu evropskih zemalja, posle Britanije, Nemačke, Skandinavije, Španije i Italije, u kojoj se lome koplja oko toga treba li promeniti zakone o radu da bi se smanjila velika nezaposlenost.

Nemačka je prva sprovela reforme, u periodu od 2002. do 2005. godine, u vreme kancelara Gerharda Šredera. Njihova suština je da se poveća radno vreme i broj slabo plaćenih kratkoročnih ugovora. Ovaj model su sledile druge zemlje, sve osim Francuske, koja je ostala verna radnoj nedelji od 35 sati i zaštiti prava radnika, odolevajući logici neoliberalne ekonomije po kojoj je profit važniji od ideje socijalne pravde.

Reforme koje je sprovela većina evropskih zemalja smanjile su nezaposlenost, ali su stvorili vojsku siromašnih radnika, onih koji puno rade a vrlo malo zarađuju. Francuzi se pitaju da li ovaj model ima smisla ako su plate siromašnih radnika često samo malo veće od socijalne pomoći koju primaju nezaposleni.

Građevinski radovi u Parizu - Sputnik Srbija
Mašinbravar ponovo deli Evropu

Demonstranti na ulicama francuskih gradova smatraju da nema smisla i odbacuju „prekarizaciju“ rada, odnosno strah od otkaza i nezaposlenosti.

Suočena sa talasom negodovanja, francuska vlada je ponudila da razmotri mogućnost dodatnog oporezivanja ugovora na određeno. U Francuskoj je već sada devet od deset ugovora na određeno vreme, iako ugovori na određeno već skuplje koštaju poslodavce. Poslednjih godina je u porastu naročito broj veoma kratkih ugovora, na tri meseca. Vlada smatra da će taj trend da se smanji ako dodatni porez bude značajniji.

Novi zakon predviđa i produženje broja radnih dana i nedelja, kao i da dodatni rad bude slabije plaćen. Iako je zvanična radna nedelja 35 radnih sati, poslodavci su i do sada imali mogućnost da nameću radnicima dodatno radno vreme, uz nadoknadu. Na poslu najviše može da se provede deset sati dnevno, ali, prema novom zakonu, ovo ograničenje bi, uz određene uslove, moglo da bude pomereno na dvanaest sati.

„Ne vašem zakonu o kinti“, poručuju demonstranti.

Francuska, zemlja u kojoj je duboko ukorenjena ideja socijalne pravde i jednakosti, ne veruje u nemački model.

Migranti hodaju prema austrijskoj granici, nakon odmora u improvizovanom logoru u selu Stari Grad, Slovenija, 24. oktobra, 2015. - Sputnik Srbija
Integracija migranata može da preporodi ekonomiju Nemačke

Kako je došlo do toga da su evropske zemlje prinuđene da prave korak unazad od svojih socijalnih modela za koje su se njihovi roditelji izborili?

Promene odnosa između kapitala i rada, između preduzeća i zaposlenih u industrijski razvijenim zemljama počela je nakon rušenja Sovjetskog Saveza. Ovaj odnos snaga je do sredine ′70-ih bio na strani rada i radnika u evropskim zemljama koje su uživale veliki privredni rast, rezultat obnove nakon Drugog svetskog rata. Rušenje sovjetske imperije je označilo kraj bojazni koju su kapitalisti na Zapadu imali od komunizma, što ih je teralo da izlaze u susret zahtevima radnika. To je promenilo odnos snaga, i zbog toga su stare borbe za radnička prava ponovo aktuelne.

Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala