Ruski centar — američke muke

© Sputnik / Brankica RistićPrimopredaja vatrogasne opreme, poklona Ruske Federacije Srbiji, 21. 5. 2015.
Primopredaja vatrogasne opreme, poklona Ruske Federacije Srbiji, 21. 5. 2015. - Sputnik Srbija
Pratite nas
Sporazum o Rusko-srpskom humanitarnom centru ni na koji način ne narušava balans vojne neutralnosti Srbije, već ga upravo uspostavlja. Centar u Nišu je verovatno jedino mesto u ovom delu sveta gde postoji nekakvo realno rusko prisustvo, doduše u simboličnom broju.

Da vojna neutralnost Srbije nije narušena potpisivanjem Zakona o potvrđivanju sporazuma između Srbije i NATO-a više puta je potvrđeno od najviših državnih zvaničnika u Srbiji. Sa istih mesta čulo se, u razgovoru sa ruskim zvaničnicima, da će takođe biti potpisan Sporazum o posebnim diplomatskim privilegijama zaposlenih u Rusko-srpskom humanitarnom centru u Nišu.

Ambasador Rusije Aleksandar Čepurin i ministar unutrašljih poslova Nebojša Stefanović - Sputnik Srbija
Zašto je Rusko-srpski humanitarni centar trn u oku EU?

Na ovaj način bio bi održan svojevrstan „balans“ vojne neutralnosti, što i jeste cilj Srbije. Cilj Srbije — da, ali izgleda ne i onih koji po svaku cenu ne žele da Rusija ima bilo šta na teritoriji Srbije, pa bio to i humanitarni centar — čija uloga se i te kako istakla tokom prirodnih nepogoda koje su prošle godine pogodile Srbiju, ali i region.

Najverovatnije zbog onih koji ne žele dobre srpsko-ruske odnose, u medijima se pojavila i vest da bi sporazum sa Rusima trebalo odložiti zbog izbora u Srbiji. Da oni koji tako misle nisu u pravu, saglasni su i sagovornici Sputnjika.

Profesor dr Stevica Deđanski iz Centra za razvoj međunarodne saradnje ne vidi razlog zašto bi izbori uticali na odlaganje potpisivanja sporazuma, posebno što, kako kaže, ne veruje da će se u odnosu političkih snaga nešto bitno promeniti. On kaže da je u pitanju projekcija Zapada, koji želi da izvrši dodatni pritisak na Srbiju u smeru koji njemu odgovara. Ističe da sporazum sa Rusima ni na koji način ne narušava balans vojne neutralnosti, kako tvrdi Zapad, već ga upravo uspostavlja.

„Potpisivanje tog sporazuma u stvari pokazuje da mi jesmo vojno neutralna zemlja koja balansira između dva partnera u svetu. Ne mogu da kažem bloka, jer ruski centar u Nišu nije vojni centar, već centar koji se bavi samo pružanjem pomoći u regionu“, kaže Deđanski, dodajući da se na ovaj sporazum već dugo čeka i da se pitanje izbora može smatrati samo izgovorom.

Direktorka Centra za evroatlantske studije (CEAS) Jelena Milić na konferenciji „Srbija i Rusija - ruski uticaj na stabilizaciju, demokratizaciju i evropske integracije“ - Sputnik Srbija
NATO demokrate u Staljinovom šinjelu (video)

„Predsednik Srbije ide 9. marta u Moskvu, najavljena je poseta premijera Ruske Federacije Dmitrija Medvedeva Srbiji, to govori da su odnosi dveju zemalja nikad bolji i da nikakvi drugi sporazumi ne utiču na njih. Ubeđen sam da će, ako nekim čudom i iz nekog razloga i bude došlo do odlaganja sporazuma sa Rusima — to biti dogovoreno. Ne mislim da će razlog biti izbori ili negodovanje sa Zapada. Mada, iskreno, sumnjam da će do odlaganja doći. Znate, nekako nisam siguran da će premijer Ruske Federacije doći ovde ako se s jedne strane krše dogovori koji su postignuti“, ističe profesor Deđanski.

On podseća da Sporazum sa NATO-om i Sporazum o Rusko-humanitarnom centru ne mogu da se stavljaju u istu ravan jer je, kako kaže, sporazum sa NATO-om posledica ranijih sporazuma, od SOFA sporazuma iz 2005. godine pa nadalje. Deđanski se slaže da taj sporazum nije dobar za Srbiju, ali je obaveza koja je preuzeta od ranije. Naš sagovornik napominje da smo od srpskog premijera Aleksandra Vučića dobili čvrste garancije da je Srbija vojno neutralna.

„Tako da je taj sporazum skroz drugačiji od Sporazuma o Rusko-srpskom humanitarnom centru, koji nije vojna baza, iako zagovornici NATO-a to tako pokušavaju da prikažu. Ko pokuša da stavi ove dve stvari u istu ravan — ispašće smešan. Jedino što možemo da kažemo da bi trebalo da bude u istoj ravni jeste diplomatski imunitet pripadnika ruskog humanitarnog centra, kao što je to pravo steklo i osoblje NATO-a po sporazumu sa njima“, naglašava on.

Politički analitičar Branko Radun kaže da je jasno da sa Zapada postoje jaki pritisci da se takav sporazum ne potpiše. On je ubeđen da bi taj sporazum trebalo da bude potpisan iako, kako kaže, taj dokument sam po sebi nije značajan, jer u Centru nema mnogo ljudi, kao ni na terenu.

Izbeligice u kampu Kanjiža - Sputnik Srbija
Srpsko–ruski humanitarni centar pomaže u rešavanju migrantske krize

„Ali je neka vrsta poruke, signala da su srpsko-ruski odnosi na visokom nivou. Baš zbog toga su i značajni pritisci na Vladu Srbije koji dolaze sa Zapada da se sporazum ili ne potpiše, ili da se odloži ili izmeni. Evropska unija i Amerika su izuzetno osetljive na prisustvo Rusije, i ovo je verovatno jedini centar na ovom prostoru gde postoji nekakvo realno rusko prisustvo, doduše u simboličnom broju, koje može i da se proširi“, objašnjava Radun.

On kaže da balans ne znači ravnopravnost već pokušaj da Srbija u nekim realnim odnosima održi dobre odnose sa Rusijom. Po njemu, upravo ovaj sporazum bi na neki način poslao poruku da je Srbija u ovom delu Evrope i dalje jedina zemlja koja nije okrenula leđa Rusiji.

Sporazum o imunitetu i privilegijama prvo je trebalo da bude potpisan 2012. godine, kada je Centar i osnovan i trebalo je da precizira tada potpisane odredbe sporazuma o osnivanju. Iako najavljen kao jedan od dokumenata koji će biti potpisan oktobra 2014. godine, kada je u Beograd dolazio predsednik Rusije Vladimir Putin, sporazum je povučen u poslednjem trenutku zbog, kako je nezvanično navođeno, pritiska zapadnih država koje su izrazile bojazan da centar ima tendenciju širenja u rusku bazu u regionu.

Srbija je, inače, aprila prošle godine potpisala Sporazum o pristupanju Srbije Mehanizmu civilne zaštite EU, što u Moskvi tumače kao potez kojim je Brisel želeo da onemogući jačanje ruskog delovanja u Nišu.

Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala