Članice Organizacije zemalja izvoznica nafte, koje su zapale u veliku krizu, Venecuela i Nigerija, već neko vreme su pozivale na održavanje hitnog sastanka naftnog kartela kako bi se razgovaralo o cenama nafte koje su od sredine 2014. godine pale za preko 70 odsto vrednosti.
Saudijska Arabija mesecima je insistirala na tome da neće smanjiti proizvodnju, a kao uslov je postavljala predlog da svi vodeći proizvođači van kartela pristanu na saradnju. Čini se da je na jučerašnjem sastanku u Kataru konačno došlo do dogovora.
Rusija, Saudijska Arabija, Katar i Venecuela spremne su da zamrznu proizvodnju nafte na nivo od 11. januara. To ne znači da je rešeno pitanje buduće kontrolisane proizvodnje i plasmana, ali to je dobar početak, jer je Saudijska Arabija spremna da pregovara, kaže za Sputnjik urednica „Balkan magazina“ Jelica Putniković.
„Teško da će taj dogovor automatski zaustavi dalji pad cene. Interesantno je da se poklopio sa prvim isporukama nafte iz Irana u Evropu posle ukidanja sankcija. Godinu i po imamo kontinuirane minuse u budžetima kompanija zemalja koje žive od crnog zlata, svi su proizvodili velike količine, kako bi nadomestili minuse. Trenutna ponuda je znatno veća od potražnje“, kaže Putnikovićeva.
Pretpostavlja se da bi na osnovu dogovora najvećih proizvođača nafta mogla da košta oko 30 dolara za barel. To je i dalje cena koja velikoj većini proizvođača nafte odgovara, kaže stručnjak za energetiku Jelica Putniković.
„Pre svega treba videti kako će se ponašati Sjedinjene Američke Države, one nisu najveći proizvođač, ali je važna činjenica da stoje uz Saudijsku Arabiju. Ako se SAD i ostali proizvođači ne priključe dogovoru i ne smanje proizvodnju na nivo od 11. januara, onda taj dogovor ništa neće značiti, ističe Putnikovićeva.
Ona podseća da pomenute zemlje imaju ogromne rezerve proizvedene nafte i ocenjuje da je to dodatni razlog za sporo izjednačavanje ponude i potražnje.
