Savet Evrope odbacio albanske amandmane

© Flickr / Dominique edteSavet Evrope - Strazbur
Savet Evrope - Strazbur - Sputnik Srbija
Pratite nas
Rezolucija španskog kolege „Stanje na Kosovu i uloga SE“ dobar je znak za Srbiju jer je na objektivan način predstavila stanje ljudskih prava na KiM. Albanska strana se borila da iz rezolucije izbaci amandmane koji se odnose na formiranje ZSO i veću angažovanost Unmika. Protiv albanskih amandmana glasali su i poslanici zemalja koje su priznale Kosovo.

Parlamentarna skupština Saveta Evrope usvojila je većinom glasova Rezoluciju „Stanje na Kosovu i uloga Saveta Evrope“, koju je predložio španski poslanik, odbivši sve amandmane koje je u ime Kosova podnela Albanija.

Rezoluciju je prethodno usvojio Spoljnopolitički odbor Saveta Evrope.

Šefica srpske delegacije u SE Aleksandara Đurović za Sputnjik objašnjava da je izglasana rezolucija koju je predložio sada već bivši poslanik španske delegacije Agustin Konde, koji nije ponovo izabran na ovu poziciju posle izbora u Španiji prošle godine.

„Ova rezolucija je svakako dobar znak za Srbiju, jer je na objektivan način predstavila stanje ljudskih prava na Kosovu i Metohiji, zbog čega se prištinska strana, koju zastupa Albanija u SE, najviše bunila jer smatra da izveštaj nije povoljan za njih. Ona je samo dokaz činjenice da poštovanje ljudskih prava na teritoriji Kosova i Metohije nije na zadovoljavajućem nivou. Sama Rezolucija se ne bavi pitanjem statusa. Savet Evrope je zadržao statusno neutralnu poziciju, a Rezolucija se isključivo bavi ljudskim pravima, vladavinom prava i demokratije“, navodi Đurovićeva.

Dijalog u Briselu - Sputnik Srbija
Dijalog s kamenim tegovima na nogama

Ona dodaje da se između srpske i albanske strane odvijao pravi mali rat amandmanima u Spoljnopolitičkom odboru, a da se albanska strana borila da iz Rezolucije izbaci amandmane koji se odnose na formiranje Zajednice srpskih opština. Drugi problem za albansku stranu bili su i predlozi koji se tiču veće angažovanosti Unmika, ali i zahteva da se predstavnicima Prištine doda i jedan predstavnik manjine. Đurovićeva kaže da je to predlog Kondea, a da je oko Unmika u stvari nadograđen raniji srpski predlog.

„U Rezoluciji je prvobitno stajalo da treba jačati saradnju sa Interpolom i Europolom. Onda smo mi predložili amandman kojim smo faktički precizirali to što već postoji, a to je da se ta saradnja odvija preko Unmika, koji bi trebalo da poveća svoje kapacitete, a da prištinska strana koristi postojeće mehanizme preko Unmika za saradnju sa Interpolom“, objašnjava ona.

U Rezoluciji španskog poslanika napominje se i da su konstatovani mnogi nedostaci i izazovi Kosova. Ključna pitanja koja su pominjana u izveštaju su povećanje uloge Unmika, problem sa organizovanim kriminalom i korupcijom, nesposobnost političkih partija za konstruktivni dijalog, dijalog sa Srbijom i zaštita manjinskih zajednica. Ističe se i da je Savet Evrope podržao Unmik da pojača kapacitete za saradnju sa bezbednosnim mehanizmima u Evropi. Pored ovoga, u Kondeovoj rezoluciji o kojoj su se izjašnjavali poslanici 47 zemalja, osuđuje se nasilje u Skupštini Kosova i pozdravlja usvajanje amandmana kojim je omogućeno formiranje Specijalnog suda za ratne zločine OVK. Ujedno se konstatuje da na teritoriji Kosova i dalje ima etnički inspirisanih incidenata i pozivaju se vlasti u Prištini da zaustave napade na pripadnike manjina i njihovu kulturnu baštinu. Kosovske vlasti pozivaju se da u potpunosti primene sve dogovoreno u Briselu, posebno sporazum o formiranju Zajednice srpskih opština. Konde se u svom izveštaju u okviru rezolucije osvrnuo i na činjenicu da Kosovo želi da podnese zahtev za punopravno članstvo u SE.

Marti Ahtisari - Sputnik Srbija
Priština nudi „Ahtisarijevu ZSO“ u zamenu za „briselsku“

Đurovićeva smatra da Prištine u tome neće uspeti.

„Mislim da su oni sve dalje od podnošenja tog zahteva, jer institucije im ne funkcionišu, ljudska prava se ne poštuju tako da nemaju nijedan argument kojim bi ubedili poslanike i članice SE da to podrže. To možemo da vidimo i po poslanicima zemalja koje su priznale Kosovo, a nisu podržali amandmane albanske strane, što je jasan pokazatelj da oni tu podršku nemaju“, smatra ona.

Govoreći o mogućnosti koja se nedavno čula od desničarskih parlamentaraca da bi sve zemlje koje su priznale Kosovo trebalo da preispitaju tu odluku, ona je navela da ima takvih glasova.

„Postoji neformalna razmena mišljenja među poslanicima o tome kako se situacija na Kosovu odvija i mnogi su razočarani i misle da je bilo preuranjeno sa njihove strane da ga priznaju, ali jednostavno, to nije na nekom nivou da bismo mogli da kažemo da će do toga i da dođe“, objašnjava Đurovićeva.

Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala