Mnoge lepote Republike Srpske su poznate samo malom broju zaljubljenika u prirodu. Dok ne odete tamo i ne budete u prilici da uživate na licu mesta, Sputnjik vam je napravio galeriju da se pripremite za to nezaboravno putovanje…
© Sputnik / Milena MitrićRepublika Srpska bogata je predelima koji oduzimaju dah, pogotovo onim koji se mogu videti sa vrhova mnogih brda i planina...
![Republika Srpska Republika Srpska - Sputnik Srbija](https://cdn1.img.sputnikportal.rs/img/110236/23/1102362380_0:0:2560:1920_600x0_80_0_1_156e432ccd15981ed3b0d9614684da4e.jpg)
1/13
© Sputnik / Milena Mitrić
Republika Srpska bogata je predelima koji oduzimaju dah, pogotovo onim koji se mogu videti sa vrhova mnogih brda i planina...
© SputnikJanj — reka u opštini Šipovo, duga 15 kilometara, uliva se u reku Plivu. Poznata je po Janjskim otocima i dolini sa mnogobrojnim malim slapovima i potocima. Janjski otoci su poznati i kao popularno turističko izletište, koje bi prema najavama vlasti Republike Srpske trebalo da se nađe na listi zaštićenih prirodnih lepota pod patronatom Uneska.
![Reka Janj — Janjski otoci, Šipovo, Republika Srpska Reka Janj — Janjski otoci, Šipovo, Republika Srpska - Sputnik Srbija](https://cdn1.img.sputnikportal.rs/img/110236/25/1102362513_0:0:637:391_600x0_80_0_1_6d9efa9bb5b515baf28fd9a18f699954.jpg)
2/13
© Sputnik
Janj — reka u opštini Šipovo, duga 15 kilometara, uliva se u reku Plivu. Poznata je po Janjskim otocima i dolini sa mnogobrojnim malim slapovima i potocima. Janjski otoci su poznati i kao popularno turističko izletište, koje bi prema najavama vlasti Republike Srpske trebalo da se nađe na listi zaštićenih prirodnih lepota pod patronatom Uneska.
© SputnikMilića gaj — šuma u Kozarskoj Dubici gde je 27. jula 1941. godine podignut ustanak protiv fašizma u Bosni i Hercegovini.
![Milića gaj, Kozarska Dubica, Republika Srpska Milića gaj, Kozarska Dubica, Republika Srpska - Sputnik Srbija](https://cdn1.img.sputnikportal.rs/img/110236/26/1102362649_0:0:1024:768_600x0_80_0_1_83d22ddd607840941a617def97bf230d.jpg)
3/13
© Sputnik
Milića gaj — šuma u Kozarskoj Dubici gde je 27. jula 1941. godine podignut ustanak protiv fašizma u Bosni i Hercegovini.
© SputnikBanjaluka — Hram Hrista Spasitelja u glavnom gradu Republike Srpske. Procenjuje se da u Banjaluci, gradu na reci Vrbas, danas živi oko 250.000 stanovnika. U Banjaluci su smešteni Vlada, Skupština i Predsedništvo Republike Srpske.
![Hram Svetog Ilije, Banjaluka, Republika Srpska Hram Svetog Ilije, Banjaluka, Republika Srpska - Sputnik Srbija](https://cdn1.img.sputnikportal.rs/img/110236/28/1102362804_0:0:1280:720_600x0_80_0_1_211f7ddb6f5548fb37e37192dc472ae3.jpg)
4/13
© Sputnik
Banjaluka — Hram Hrista Spasitelja u glavnom gradu Republike Srpske. Procenjuje se da u Banjaluci, gradu na reci Vrbas, danas živi oko 250.000 stanovnika. U Banjaluci su smešteni Vlada, Skupština i Predsedništvo Republike Srpske.
© SputnikBočac — akumulaciono jezero na reci Vrbas. Reka Vrbas je duga 250 kilometara. Izvire ispod planine Zec, protiče nizom klisura i pored više naselja, a uliva se u Savu u mestu Srbac.
![Jezero Bočac, Republika Srpska Jezero Bočac, Republika Srpska - Sputnik Srbija](https://cdn1.img.sputnikportal.rs/img/110236/29/1102362903_0:0:1024:769_600x0_80_0_1_0bd4586eb86e2719368cb9c43865acf4.jpg)
5/13
© Sputnik
Bočac — akumulaciono jezero na reci Vrbas. Reka Vrbas je duga 250 kilometara. Izvire ispod planine Zec, protiče nizom klisura i pored više naselja, a uliva se u Savu u mestu Srbac.
© SputnikBalkana — veštačko jezero nedaleko od Mrkonjić Grada izgrađeno 70–ih godina XX veka. Sastoji se od velikog i malog jezera. U njega se ulivaju planinski potoci Cjepalo i Skakavac, a otoka mu je Crna rijeka koja se uliva u Vrbas kod mesta Dabrac.
![Jezero Balkana, Republika Srpska Jezero Balkana, Republika Srpska - Sputnik Srbija](https://cdn1.img.sputnikportal.rs/img/110236/29/1102362980_0:0:1024:768_600x0_80_0_1_942cb950702a26cdc55c55aedefc1a8f.jpg)
6/13
© Sputnik
Balkana — veštačko jezero nedaleko od Mrkonjić Grada izgrađeno 70–ih godina XX veka. Sastoji se od velikog i malog jezera. U njega se ulivaju planinski potoci Cjepalo i Skakavac, a otoka mu je Crna rijeka koja se uliva u Vrbas kod mesta Dabrac.
© SputnikMaglić — planina između Republike Srpske i Crne Gore. Istoimeni vrh je najviši vrh u Republici Srpskoj, sa nadmorskom visinom od 2.386 metara. Na Magliću se nalazi Perućica, jedna od poslednjih prašuma Evrope.
![Planina Maglić, Republika Srpska Planina Maglić, Republika Srpska - Sputnik Srbija](https://cdn1.img.sputnikportal.rs/img/110236/35/1102363578_0:0:876:552_600x0_80_0_1_23caa9323ae3b9b2a13c9b3a3153f711.jpg)
7/13
© Sputnik
Maglić — planina između Republike Srpske i Crne Gore. Istoimeni vrh je najviši vrh u Republici Srpskoj, sa nadmorskom visinom od 2.386 metara. Na Magliću se nalazi Perućica, jedna od poslednjih prašuma Evrope.
© SputnikPale — mesto u Republici Srpskoj u kojem živi gotovo 14.000 stanovnika. Jedno je od šest opština Grada Istočnog Sarajeva. U ratnom periodu od 1992. do 1995. godine to mesto je bilo glavni grad Republike Srpske i u njemu su zasedale Skupština i Vlada Republike Srpske.
![Pale, Republika Srpska Pale, Republika Srpska - Sputnik Srbija](https://cdn1.img.sputnikportal.rs/img/110236/32/1102363291_0:0:1024:376_600x0_80_0_1_0e1bf9f359b075b5883dd93a46b5cdc8.jpg)
8/13
© Sputnik
Pale — mesto u Republici Srpskoj u kojem živi gotovo 14.000 stanovnika. Jedno je od šest opština Grada Istočnog Sarajeva. U ratnom periodu od 1992. do 1995. godine to mesto je bilo glavni grad Republike Srpske i u njemu su zasedale Skupština i Vlada Republike Srpske.
© SputnikDolina reke Sutjeske. Sutjeska izvire ispod vrha Vlasulja na planini Volujak. Duga je 36 kilometara, uliva se u reku Drinu kod sela Kosmana. Sutjeska protiče kroz Nacionalni park „Sutejska“. U toj dolini, u leto 1943. godine, odvijao se deo Pete neprijateljske ofanzive, poznatije pod nazivom Bitka na Sutjesci.
![Dolina reke Sutjeske, Republika Srpska Dolina reke Sutjeske, Republika Srpska - Sputnik Srbija](https://cdn1.img.sputnikportal.rs/img/110236/36/1102363655_0:0:876:550_600x0_80_0_1_d94f43478006ec94a1f5fa61e2dc6267.jpg)
9/13
© Sputnik
Dolina reke Sutjeske. Sutjeska izvire ispod vrha Vlasulja na planini Volujak. Duga je 36 kilometara, uliva se u reku Drinu kod sela Kosmana. Sutjeska protiče kroz Nacionalni park „Sutejska“. U toj dolini, u leto 1943. godine, odvijao se deo Pete neprijateljske ofanzive, poznatije pod nazivom Bitka na Sutjesci.
© SputnikVišegrad — grad od 6.000 stanovnika na ušću reke Rzav u Drinu, čuvan po prelepom mostu, zadužbini Mehmed-paše Sokolovića. Svetski poznat postao je kada je najznačajniji srpski pisac XX veka Ivo Andrić dobio Nobelovu nagradu za roman „Na Drini ćuprija“, u kom je opisana 400 godina duga istorija te Sokolovićeve zadužbine. U Višegradu je nedavno otvoren i Andrićgrad, memorijalno, naučno i kulturno središte Andrićevog instituta, sa pratećom turističkom ponudom, čiji je idejni tvorac srpski reditelj Emir Kusturica.
![Višegrad, Republika Srpska Višegrad, Republika Srpska - Sputnik Srbija](https://cdn1.img.sputnikportal.rs/img/110236/37/1102363756_0:0:872:550_600x0_80_0_1_3a3ed064bc98f5d5bf5def93e35d9596.jpg)
10/13
© Sputnik
Višegrad — grad od 6.000 stanovnika na ušću reke Rzav u Drinu, čuvan po prelepom mostu, zadužbini Mehmed-paše Sokolovića. Svetski poznat postao je kada je najznačajniji srpski pisac XX veka Ivo Andrić dobio Nobelovu nagradu za roman „Na Drini ćuprija“, u kom je opisana 400 godina duga istorija te Sokolovićeve zadužbine. U Višegradu je nedavno otvoren i Andrićgrad, memorijalno, naučno i kulturno središte Andrićevog instituta, sa pratećom turističkom ponudom, čiji je idejni tvorac srpski reditelj Emir Kusturica.
© SputnikDobro Polje — mesto u opštini Kalinovik. U daljini se vidi planinski masiv Treskavica, čiji se najviši vrh Đokin toranj (2.086 metara nadmorske visine) nalazi na planini Pašini.
![Dobro polje, Kalinovik, Republika Srpska Dobro polje, Kalinovik, Republika Srpska - Sputnik Srbija](https://cdn1.img.sputnikportal.rs/img/110236/38/1102363849_0:0:1024:768_600x0_80_0_1_70018455b62bccb64b8ce3ca45e72322.jpg)
11/13
© Sputnik
Dobro Polje — mesto u opštini Kalinovik. U daljini se vidi planinski masiv Treskavica, čiji se najviši vrh Đokin toranj (2.086 metara nadmorske visine) nalazi na planini Pašini.
© SputnikTrebinje — najveći grad Republike Srpske u Hercegovini. Procenjuje se da u njemu živi oko 40.000 stanovnika. Kroz grad protiče reka Trebišnjica, a kao i u Višegradu, simboli grada su mostovi: Perovića most, nekada Arslangića most, podignut u XVI veku za vreme vladavine Turaka, i Kameni most (na slici). U Trebinju je rođen i sahranjen veliki srpski pesnik Jovan Dučić.
![Trebinje, Republika Srpska Trebinje, Republika Srpska - Sputnik Srbija](https://cdn1.img.sputnikportal.rs/img/110236/40/1102364000_0:0:1024:768_600x0_80_0_1_b7dd42f09b5e475a0838588d795b93e6.jpg)
12/13
© Sputnik
Trebinje — najveći grad Republike Srpske u Hercegovini. Procenjuje se da u njemu živi oko 40.000 stanovnika. Kroz grad protiče reka Trebišnjica, a kao i u Višegradu, simboli grada su mostovi: Perovića most, nekada Arslangića most, podignut u XVI veku za vreme vladavine Turaka, i Kameni most (na slici). U Trebinju je rođen i sahranjen veliki srpski pesnik Jovan Dučić.
© SputnikVinogradi manastira Tvrdoš, nedaleko od Trebinja. Manastir je posvećen Uspenju Presvete Bogorodice, a prema narodnom verovanju prva bogomolja je tu podignuta još u vreme rimskog cara Konstantina Velikoga i njegove majke Jelene. Krajem XIII ili početkom XIV veka obnovio ga je srpski kralj Milutin (1282–1321). U njemu se zamonašio Sveti Vasilije Ostroški (1610–1671), a kasnije je u njemu i stolovao kao episkop zahumski.
![Vinogradi Manastira Tvrdoš, Republika Srpska Vinogradi Manastira Tvrdoš, Republika Srpska - Sputnik Srbija](https://cdn1.img.sputnikportal.rs/img/110236/41/1102364152_0:0:1296:968_600x0_80_0_1_ed44754999bb6cbcdc235848eeeb95ad.jpg)
13/13
© Sputnik
Vinogradi manastira Tvrdoš, nedaleko od Trebinja. Manastir je posvećen Uspenju Presvete Bogorodice, a prema narodnom verovanju prva bogomolja je tu podignuta još u vreme rimskog cara Konstantina Velikoga i njegove majke Jelene. Krajem XIII ili početkom XIV veka obnovio ga je srpski kralj Milutin (1282–1321). U njemu se zamonašio Sveti Vasilije Ostroški (1610–1671), a kasnije je u njemu i stolovao kao episkop zahumski.