Lepote Republike Srpske

Pratite nas
U danu kada Republika Srpska slavi svoj 23. rođendan, donosimo vam slike njenih prirodnih lepota koje će vas sigurno naterati da neki od sledećih dužih ili kraćih odmora provedete upravo tamo...

Mnoge lepote Republike Srpske su poznate samo malom broju zaljubljenika u prirodu. Dok ne odete tamo i ne budete u prilici da uživate na licu mesta, Sputnjik vam je napravio galeriju da se pripremite za to nezaboravno putovanje…

© Sputnik / Milena MitrićRepublika Srpska bogata je predelima koji oduzimaju dah, pogotovo onim koji se mogu videti sa vrhova mnogih brda i planina...
Republika Srpska - Sputnik Srbija
1/13
Republika Srpska bogata je predelima koji oduzimaju dah, pogotovo onim koji se mogu videti sa vrhova mnogih brda i planina...
© SputnikJanj — reka u opštini Šipovo, duga 15 kilometara, uliva se u reku Plivu. Poznata je po Janjskim otocima i dolini sa mnogobrojnim malim slapovima i potocima. Janjski otoci su poznati i kao popularno turističko izletište, koje bi prema najavama vlasti Republike Srpske trebalo da se nađe na listi zaštićenih prirodnih lepota pod patronatom Uneska.
Reka Janj — Janjski otoci, Šipovo, Republika Srpska - Sputnik Srbija
2/13
Janj — reka u opštini Šipovo, duga 15 kilometara, uliva se u reku Plivu. Poznata je po Janjskim otocima i dolini sa mnogobrojnim malim slapovima i potocima. Janjski otoci su poznati i kao popularno turističko izletište, koje bi prema najavama vlasti Republike Srpske trebalo da se nađe na listi zaštićenih prirodnih lepota pod patronatom Uneska.
© SputnikMilića gaj — šuma u Kozarskoj Dubici gde je 27. jula 1941. godine podignut ustanak protiv fašizma u Bosni i Hercegovini.
Milića gaj, Kozarska Dubica, Republika Srpska - Sputnik Srbija
3/13
Milića gaj — šuma u Kozarskoj Dubici gde je 27. jula 1941. godine podignut ustanak protiv fašizma u Bosni i Hercegovini.
© SputnikBanjaluka — Hram Hrista Spasitelja u glavnom gradu Republike Srpske. Procenjuje se da u Banjaluci, gradu na reci Vrbas, danas živi oko 250.000 stanovnika. U Banjaluci su smešteni Vlada, Skupština i Predsedništvo Republike Srpske.
Hram Svetog Ilije, Banjaluka, Republika Srpska - Sputnik Srbija
4/13
Banjaluka — Hram Hrista Spasitelja u glavnom gradu Republike Srpske. Procenjuje se da u Banjaluci, gradu na reci Vrbas, danas živi oko 250.000 stanovnika. U Banjaluci su smešteni Vlada, Skupština i Predsedništvo Republike Srpske.
© SputnikBočac — akumulaciono jezero na reci Vrbas. Reka Vrbas je duga 250 kilometara. Izvire ispod planine Zec, protiče nizom klisura i pored više naselja, a uliva se u Savu u mestu Srbac.
Jezero Bočac, Republika Srpska - Sputnik Srbija
5/13
Bočac — akumulaciono jezero na reci Vrbas. Reka Vrbas je duga 250 kilometara. Izvire ispod planine Zec, protiče nizom klisura i pored više naselja, a uliva se u Savu u mestu Srbac.
© SputnikBalkana — veštačko jezero nedaleko od Mrkonjić Grada izgrađeno 70–ih godina XX veka. Sastoji se od velikog i malog jezera. U njega se ulivaju planinski potoci Cjepalo i Skakavac, a otoka mu je Crna rijeka koja se uliva u Vrbas kod mesta Dabrac.
Jezero Balkana, Republika Srpska - Sputnik Srbija
6/13
Balkana — veštačko jezero nedaleko od Mrkonjić Grada izgrađeno 70–ih godina XX veka. Sastoji se od velikog i malog jezera. U njega se ulivaju planinski potoci Cjepalo i Skakavac, a otoka mu je Crna rijeka koja se uliva u Vrbas kod mesta Dabrac.
© SputnikMaglić — planina između Republike Srpske i Crne Gore. Istoimeni vrh je najviši vrh u Republici Srpskoj, sa nadmorskom visinom od 2.386 metara. Na Magliću se nalazi Perućica, jedna od poslednjih prašuma Evrope.
Planina Maglić, Republika Srpska - Sputnik Srbija
7/13
Maglić — planina između Republike Srpske i Crne Gore. Istoimeni vrh je najviši vrh u Republici Srpskoj, sa nadmorskom visinom od 2.386 metara. Na Magliću se nalazi Perućica, jedna od poslednjih prašuma Evrope.
© SputnikPale — mesto u Republici Srpskoj u kojem živi gotovo 14.000 stanovnika. Jedno je od šest opština Grada Istočnog Sarajeva. U ratnom periodu od 1992. do 1995. godine to mesto je bilo glavni grad Republike Srpske i u njemu su zasedale Skupština i Vlada Republike Srpske.
Pale, Republika Srpska - Sputnik Srbija
8/13
Pale — mesto u Republici Srpskoj u kojem živi gotovo 14.000 stanovnika. Jedno je od šest opština Grada Istočnog Sarajeva. U ratnom periodu od 1992. do 1995. godine to mesto je bilo glavni grad Republike Srpske i u njemu su zasedale Skupština i Vlada Republike Srpske.
© SputnikDolina reke Sutjeske. Sutjeska izvire ispod vrha Vlasulja na planini Volujak. Duga je 36 kilometara, uliva se u reku Drinu kod sela Kosmana. Sutjeska protiče kroz Nacionalni park „Sutejska“. U toj dolini, u leto 1943. godine, odvijao se deo Pete neprijateljske ofanzive, poznatije pod nazivom Bitka na Sutjesci.
Dolina reke Sutjeske, Republika Srpska - Sputnik Srbija
9/13
Dolina reke Sutjeske. Sutjeska izvire ispod vrha Vlasulja na planini Volujak. Duga je 36 kilometara, uliva se u reku Drinu kod sela Kosmana. Sutjeska protiče kroz Nacionalni park „Sutejska“. U toj dolini, u leto 1943. godine, odvijao se deo Pete neprijateljske ofanzive, poznatije pod nazivom Bitka na Sutjesci.
© SputnikVišegrad — grad od 6.000 stanovnika na ušću reke Rzav u Drinu, čuvan po prelepom mostu, zadužbini Mehmed-paše Sokolovića. Svetski poznat postao je kada je najznačajniji srpski pisac XX veka Ivo Andrić dobio Nobelovu nagradu za roman „Na Drini ćuprija“, u kom je opisana 400 godina duga istorija te Sokolovićeve zadužbine. U Višegradu je nedavno otvoren i Andrićgrad, memorijalno, naučno i kulturno središte Andrićevog instituta, sa pratećom turističkom ponudom, čiji je idejni tvorac srpski reditelj Emir Kusturica.
Višegrad, Republika Srpska - Sputnik Srbija
10/13
Višegrad — grad od 6.000 stanovnika na ušću reke Rzav u Drinu, čuvan po prelepom mostu, zadužbini Mehmed-paše Sokolovića. Svetski poznat postao je kada je najznačajniji srpski pisac XX veka Ivo Andrić dobio Nobelovu nagradu za roman „Na Drini ćuprija“, u kom je opisana 400 godina duga istorija te Sokolovićeve zadužbine. U Višegradu je nedavno otvoren i Andrićgrad, memorijalno, naučno i kulturno središte Andrićevog instituta, sa pratećom turističkom ponudom, čiji je idejni tvorac srpski reditelj Emir Kusturica.
© SputnikDobro Polje — mesto u opštini Kalinovik. U daljini se vidi planinski masiv Treskavica, čiji se najviši vrh Đokin toranj (2.086 metara nadmorske visine) nalazi na planini Pašini.
Dobro polje, Kalinovik, Republika Srpska - Sputnik Srbija
11/13
Dobro Polje — mesto u opštini Kalinovik. U daljini se vidi planinski masiv Treskavica, čiji se najviši vrh Đokin toranj (2.086 metara nadmorske visine) nalazi na planini Pašini.
© SputnikTrebinje — najveći grad Republike Srpske u Hercegovini. Procenjuje se da u njemu živi oko 40.000 stanovnika. Kroz grad protiče reka Trebišnjica, a kao i u Višegradu, simboli grada su mostovi: Perovića most, nekada Arslangića most, podignut u XVI veku za vreme vladavine Turaka, i Kameni most (na slici). U Trebinju je rođen i sahranjen veliki srpski pesnik Jovan Dučić.
Trebinje, Republika Srpska - Sputnik Srbija
12/13
Trebinje — najveći grad Republike Srpske u Hercegovini. Procenjuje se da u njemu živi oko 40.000 stanovnika. Kroz grad protiče reka Trebišnjica, a kao i u Višegradu, simboli grada su mostovi: Perovića most, nekada Arslangića most, podignut u XVI veku za vreme vladavine Turaka, i Kameni most (na slici). U Trebinju je rođen i sahranjen veliki srpski pesnik Jovan Dučić.
© SputnikVinogradi manastira Tvrdoš, nedaleko od Trebinja. Manastir je posvećen Uspenju Presvete Bogorodice, a prema narodnom verovanju prva bogomolja je tu podignuta još u vreme rimskog cara Konstantina Velikoga i njegove majke Jelene. Krajem XIII ili početkom XIV veka obnovio ga je srpski kralj Milutin (1282–1321). U njemu se zamonašio Sveti Vasilije Ostroški (1610–1671), a kasnije je u njemu i stolovao kao episkop zahumski.
Vinogradi Manastira Tvrdoš, Republika Srpska - Sputnik Srbija
13/13
Vinogradi manastira Tvrdoš, nedaleko od Trebinja. Manastir je posvećen Uspenju Presvete Bogorodice, a prema narodnom verovanju prva bogomolja je tu podignuta još u vreme rimskog cara Konstantina Velikoga i njegove majke Jelene. Krajem XIII ili početkom XIV veka obnovio ga je srpski kralj Milutin (1282–1321). U njemu se zamonašio Sveti Vasilije Ostroški (1610–1671), a kasnije je u njemu i stolovao kao episkop zahumski.
Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala