Rajnerova ideja da hrvatskoj Skupštini vrati naziv koji je važio u doba Ante Pavelića, hrvatskog poglavnika i osnivača ekstremnog desničarskog ustaškog pokreta, nema podršku HDZ-a, kaže Denis Kuljiš za Sputnjik.
Prema njegovim rečima, i sam lider te partije Tomislav Karamarko rekao je da je prvi put čuo za nameru da Sabor promeni ime.
„Ovo nije trenutak za vođenje nikakvih simboličnih politika, jer nam predstoje krvave reforme, i u to treba uložiti svaki atom energije, a ne rasipati političku energiju na sporedna pitanja. To i nije nikakvo pitanje — hoće li se zvati Hrvatski sabor ili Hrvatski državni sabor. Neće time Hrvatska biti ni manje ni više država. Ali, to su ipak neke frustracije ljudi koji su se dugo godina osećali poniženi i potisnuti u komunističkom režimu, pa oni uvek žele da vode neku simboličnu politiku“, kaže Kuljiš.
On podseća i da je Hrvatski sabor u svom imenu imao reč „državni“ i 1997. godine, zahvaljujući Franji Tuđmanu, koji je kao istoričar stalno vraćao neke od državnih simbola iz prošlosti, pa se, objašnjava Kuljiš, poigrao i sa Hrvatskim državnim saborom. Ime Sabora promenile su, nakon Tuđmana, socijaldemokrate.
„Činjenica je da Hrvatska od 11. veka nije imala državu i prvi put kada je dobila paradržavu, što je bila NDH, ona je istakla da je taj Sabor kao državni. Pritom, on nije imao nikakva ovlašćenja jer je samo jednom bio sazvan i Pavelić ga je raspustio rekavši da nije potreban, i on je preuzeo odgovornost za budućnost hrvatskog naroda. Prema tome, Sabor u NDH nikada nije ni delovao. Mislim da je to sve skupa jedno beznačajno pitanje koje ne bi trebalo potencirati ni u Hrvatskoj, ni u Srbiji“, navodi Kuljiš.
Ante Pavelić bio je tema još jednog događaja u Hrvatskoj. U centru Zagreba u ponedeljak su se sukobili pripadnici „Inicijative protiv fašizma“ i učesnici mise zadušnice Anti Paveliću.
Đorđe Vukadinović, politički analitičar za Sputnjik kaže da, iako nastup Željka Rajnera i sukob u Zagrebu deluju kao pojedinačni incidenti, dosta jasno pokazuju trend kojim će hrvatska politika ići u narednom periodu. To, kako kaže, ne treba da ostavi ravnodušnim ni srpsku zajednicu u Hrvatskoj, niti zvanični Beograd.
„Mislim da će ta ekstremno desna politika, koja vrlo miriše na proustaške tendencije, sada dobiti mnogo više maha i prostora u Hrvatskoj i da se to svakako neće pozitivno odraziti na položaj srpske manjine koji u Hrvatskoj i inače nije naročito dobar“, objašnjava Vukadinović.
On napominje da, bez obzira na trenutno otopljavanje odnosa Beograda i Zagreba, ne treba gajiti iluzije da će hrvatsko rukovodstvo i tamošnji političari propustiti priliku da pooštre ili postave neke uslove tokom procesa evrointegracija Srbije, i da na taj način ostvare neke svoje pretenzije koje imaju u bilateralnim odnosima Srbije i Hrvatske.
