Zašto se Kongres SAD plaši da objavi rat DAEŠ-u

© Sputnik / Vladimir Fedorenko / Uđi u bazu fotografijaKongres SAD
Kongres SAD - Sputnik Srbija
Pratite nas
Dopisnik lista „Hafington post“ Met Fuler pokušao je da odgovori na pitanje zbog čega američki Kongres nije spreman da objavi rat DAEŠ-u (takozvanoj Islamskoj državi).
Ruski predsednik Vladimir Putin, ruski ministar inostranih poslova Sergej Lavrov,  i američki državni sekretar Džon Keri - Sputnik Srbija
Američka administracija se predala pod „ruskim bombardovanjem“

Reč je o usvajanju novog zakona o mogućnosti primene sile, kojim bi bio odobren rat SAD protiv DAEŠ-a. Kongresmeni smatraju da je glasanje o ovom pitanju opasno i u vojnom i u političkom smislu. 

Prema rečima autora, mnogi kongresmeni se „plaše“, a ima i onih koji jednostavno nisu spremni za kompromise. 

Fuler podseća da je Kongres mogao da glasa za primenu vojne sile u Siriji još 2013. godine, kada je Barak Obama izjavio da je spreman da počne vojnu operaciju protiv režima Bašara el Asada. 

Prema njegovim rečima, Obama se tada predomislio, a Kongres, odnosno najveći broj kongresmena, odahnuo je. 

„Zakonodavci se previše plaše posledica odobravanja novog rata. Upravo takvo mišljenje iznose sami zakonodavci kada ih pitate zbog čega kongres nije glasao o novom zakonu“, piše Fuler. 

„Politička neodlučnost“, rekao je demokrata iz Kalifornije Adam Šif.

Zastave Rusije i SAD - Sputnik Srbija
Rusija i SAD sastavile rezoluciju za borbu protiv finansiranja terorizma

„Kukavice. Spremna sam da glasam za ovaj zakon danas, ali većina je odbila da iskaže svoje mišljenje. Oni žele da kukaju, kritikuju i analiziraju politiku predsednika. A da se bave politikom ne žele. Oni su jednostavno kukavice, sve je veoma jednostavno“, izjavila je Marša Fudž, predstavnica demokrata iz države Ohajo. 

Da kongresmeni nisu tako naplašeni mogućnošću glasanja o ovom pitanju, oni bi to, verovatno, učinili još u februaru, kada je Barak Obama, pola godine posle početka vazdušnih napada SAD na Islamsku državu, zatražio od kongresa da odobri borbena dejstva, piše autor. 

„Hafington post“ navodi da je zahtev tada bio formalan: sam Obama bio je uveren da već ima pravo na primenu vojne sile protiv boraca Islamske države zahvaljujući zakonu koji je usvojen još 2001. godine posle terorističkih napada 11. septembra.

Neki zakonodavci, ipak, ne misle da se ovom zakonu može pribegavati u trenutnoj situaciji u Siriji. Neki ga čak nazivaju „neustavnim“. 

Demokrata Alan Grejson iz Floride jedan je od onih koji smatraju da sadašnje učešće SAD u koaliciji protiv Islamske države protivreči Ustavu. 

Blumberg sedište - Sputnik Srbija
Deset najgorih scenarija za 2016. po Blumbergu

„Ako ne mislite da predsednik ima neprikosnoveno ovlašćenje kao glavnokomandujući, onda je odgovor ’da‘ (na pitanje da li je primena zakona iz 2001. godine za odobrenje vojnih dejstava neustavna)“, izjavio je on. 

Fuler smatra da su male šanse da će Kongres uskoro učiniti nešto u vezi s ovim pitanjem — delimično zbog svoje plašljivosti, delimično zbog toga što njegovi članovi imaju suprotne uglove gledanja. 

S jedne strane, tamo su ljudi poput senatora Lindzija Grema i Džona Mekejna, koji smatraju da SAD moraju da imaju pravo da primenjuju vojnu silu bez ikakvih ograničenja.

S druge strane, demokrate i neki konzervativni republikanci su uvereni da zakon iz 2001. koji odobrava primenu vojne sile nije adevkatan.

Politička realnost ipak može brzo da se promeni — još jedan napad terorista može potpuno da je preobrazi, zaključuje autor.

Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala